Potaknuti divljanjem švicarske valute, Udruga Franak pokrenula je pravnu bitku protiv banaka. Na sudu će se suočiti sa Zabom, PBZ-om, Ersteom, Hypom, Splitskom, OTP-om i Volksbankom, a dobiju li tužbu, građani će na temelju nje moći tražiti povrat novca, a traži se ograničenje primjene valutne klauzule.

Apsolutno treba pohvaliti građansku inicijativu za rješavanje problema valutne klauzule koja je, neovisno o razlozima zbog kojih je uvedena nepravedna jer ugovorne strane nisu ravnopravne. No, tužba pokazuje da je ozbiljnost inicijative u povojima jer sve ostalo vrišti diletantizmom. Ako se principjelno osporava legalnost takvih kredita, zašto nije tužena, primjerice, Raiffeisen koja je nudila identične kredite? Kako tumačiti argument da “u posljednjih pet godina nije došlo do značajnog pada kune, dok istodobno dužnici u kreditima s valutnom klauzulom u švicarskim francima trpe velike štete”, ako se vrijednost kune utvrđuje prema euru, a euro prema franku? Iako banke o tužbi još šute, već se može čuti da će osporavati pravni legitimitet tužitelja. Hrvatska nije SAD, a to nije slučaj Erin Brockovich. Stoga, da inicijativa ne završi i prije nego je počela, Udruga Franak mogla bi se za početak okružiti jakim pravnim snagama sposobnima napisati tužbu i voditi proces tako da eventualno imaju šanse kreirati sudski presedan. U protivnom će ih pomesti kordoni bankarskih (dobro plaćenih) pravnika.

* Autorica otplaćuje stambeni kredit u CHF