Željeznici, kao najslabijoj prometnoj karici Hrvatske, Vlada će ove i iduće godine usmjeriti nešto više od milijardu eura. Na jučerašnjoj sjednici usvojila je akcijske planove za realizaciju dvaju dugoročnih nacionalnih planova – onog za razvoj željezničke infrastrukture te plana za upravljanje i razvoj usluga.

Oba dokumenta obuhvaćaju razdoblje do 2030. godine, do kada se predviđa ukupan investicijski ciklus od oko 6 milijardi eura.

Jačanje teretnog prometa

Od iznosa osiguranog za ovu i iduću godinu, veći dio od oko 603 milijuna eura odlazi izravno u građevinsku obnovu i izgradnju infrastrukture. Preostalih oko 407 milijuna eura namijenjeno je modernizaciji usluga, unaprjeđenju upravljanja te nabavi novih vlakova. Prema riječima ministra mora, prometa i infrastrukture Olega Butkovića, sredstva za realizaciju ovih projekata predviđena su unutar državnog proračuna i iz europskih fondova, dok će jedan dio osigurati i same državne tvrtke.

U sklopu plana za razvoj infrastrukture, financijski najkrupniji dio čini njezina obnova i modernizacija za koju je predviđeno 505 milijuna eura, podjednako raspodijeljenih na 2026. i 2027. Postavljeni prioriteti prate već godinama dobro znana “uska grla” na hrvatskim prugama. Uz završetak ključnih koridora i Nizinske pruge, jedan od projekata je i željezničko povezivanje središta Zagreba sa Zračnom lukom Franjo Tuđman. Novac se tako usmjerava na nastavak radova prema Mađarskoj na dionici Križevci-Koprivnica-državna granica, kao i na intenziviranje radova na dionici Dugo Selo-Novska, za koju je nedavno zaključen povijesni ugovor s indijskim Afconsom.

Unutar ovog financijskog dijela plana nalaze se i projekti otvaranja pomorskih luka prema Europi. Cilj je osigurati njihove jače pozicije u teretnom prometu i dati vjetar u leđa novouređenim kontejnerskim terminalima. U tom će se kontekstu financirati i tehničko-sigurnosna nadogradnja graničnih kolodvora prema standardima Schengena, čime će se ubrzati protok međunarodnog prometa.

U drugom paketu mjera, namijenjenom upravljanju infrastrukturom i razvoju usluga, značajan financijski dio od predviđenih 407 milijuna eura usmjerava se na izmjene višegodišnjeg ugovora o javnim uslugama (tzv. PSO ugovor) koji država ima s HŽ Putničkim prijevozom. Za to će se u ove dvije godine osigurati ukupno 330 milijuna eura, a ključna je novost uvođenje obvezne razvojne komponente. Time država više neće samo pokrivati operativne troškove i minuse poslovanja, već će zakonski omogućiti kontinuirana ulaganja u modernizaciju i nabavu novog voznog parka.

Drugi važan dio odnosi se na pomlađivanje voznog parka, čiji su vlakovi danas u prosjeku stariji od četiri desetljeća. Kroz ovu aktivnost poduprijet će se nabava novih vlakova za prijevoznike s važećim PSO ugovorom. Za to je u tekućoj godini zacrtan utrošak od 9 milijuna eura, dok se osjetno veći iznos od preko 53 milijuna eura predviđa za iduću godinu.

Već do kraja ove godine u planu je dovršetak financiranja informatičkih noviteta koji bi na tračnice trebali privući veći broj putnika. Riječ je o opsežnom projektu digitalizacije koji putnicima donosi stabilan WiFi i pristup internetu tijekom cijele vožnje, dok će ugradnja GPS sustava u vlakove omogućiti njihovo praćenje uživo.

Zagrebački startup

Razvili su platformu koju koriste Zaba, INA i Sofascore. Sada žele na strano tržište

Od balističke zaštite do robotike

Hrvatsko oružje i vojna oprema traže nova tržišta. Sljedeća postaja je Vijetnam

Velika novost čija realizacija završava u zadnjem tromjesečju ove godine jesu i samoposlužni automati za karte dostupni 24 sata dnevno, namijenjeni za domaći i međunarodni promet. Za cjelokupnu modernizaciju informatičkog i prodajnog sustava u ovoj je godini osigurano 6 milijuna eura, a budući da je rok za završetak projekta kraj godine, u proračunu za iduću godinu za tu stavku više nema predviđenih sredstava.

Komercijalno atraktivno

Oživljavanju željezničkog sustava trebala bi pomoći i mjera koja predviđa uvođenje potpora male vrijednosti u teretnom prometu. Država time planira sufinancirati prijevoz tereta izazovnim pravcem Ličke pruge prema Splitu i Dalmaciji, kako bi tu rutu učinila komercijalno atraktivnijom za prijevoznike.

Istodobno, uvođenjem subvencija za tzv. kombinirani prijevoz (poput prebacivanja kamionskih prikolica na vlakove), teretni se promet izravno uklapa u europsku politiku “ozelenjavanja” transporta robe kroz Hrvatsku. Za provođenje ovih poticajnih mjera u ovoj je godini predviđeno izdvojiti 1,5 milijuna eura, dok će za iduću godinu taj iznos narasti na više od 4 milijuna eura.