Diljem Europe milijuni građana pate zbog raširene nezaposlenosti i vjerojatno još vrlo dugoga razdoblja gospodarske stagnacije. No, nijednu skupinu ti problemi nisu pogodili jače nego Rome.U Europi živi više od deset milijuna Roma, uglavnom na Balkanu te u najnovijim članicama Europske unije, osobito u Rumunjskoj, Bugarskoj, Slovačkoj i Mađarskoj.

Uistinu je šokantan podatak da su se njihovi uvjeti života zapravo pogoršali otkad su postali stanovnici Europske unije. Istodobno su građani u gotovo cijeloj Europi zauzeli neprijateljski stav prema toj manjini.Ta dva trenda uzajamno se potpiruju: marginalizacija potiče prijezir i obrnuto. Jedini izlaz iz te stupice ulaganje je u obrazovanje, što bi rezultiralo golemom socijalnom dividendom. Sjetimo se, primjerice, da upravo Romi predstavljaju više od 20 posto novih radno sposobnim građana u navedenim državama. Dobra je vijest što znamo kako pripremiti romsku djecu da postanu produktivni članovi društva. Moje zaklade aktivne su u obrazovanju Roma dulje od 25 godina.

U tom razdoblju obrazovali smo malu vojsku mladih Roma koji su usto zadržali vlastiti identitet te istodobno uspjeli razbiti nemile stereotipe onih s kojima dolaze u dodir.U suradnji sa Svjetskom bankom 2005. smo osnovali Fond za obrazovanje Roma (REF). REF pruža pomoć državnim tijelima za odgoj i obrazovanje diljem EU koja žele poboljšati svoj uspjeh u obrazovanju romske djece. Ponosimo se što naši programi svake godine izravno utječu na živote više od sto tisuća učenika, uključujući više od 1600 studenata koji primaju školarine. Međutim, navedene su brojke žalosno nedostatne u odnosu na stvarni opseg problema. Polovica je Roma školske dobi, a broj pripadnika te manjine raste puno brže od kapaciteta našeg Fonda. Naime, godišnji proračun Fonda iznosti samo 12 milijuna eura (16,3 mil. dolara), od čega moje zaklade financiraju gotovo polovicu, a iznimno teško pronalazimo dodatne izvore prihoda. To je neprihvatljivo.

Programe koje je REF razvio vlade bi trebale podržati i proširiti uz pomoć EU te sudjelovanje u njima omogućiti svoj romskoj djeci u Europi. Europska komisija odigrala je vrlo korisnu ulogu kroz svoje strukturalne fondove, kojima se pokriva do 80 posto dodatnih troškova potrebnih za integraciju Roma. Na žalost, ostalih 20 posto teško je prikupiti zbog svekoliko prisutna jačanja nesklonosti prema Romima diljem Europe. Kako bi razbila negativne predrasude, romsku djecu mora se poučiti da slave i ponose se svojim romskim naslijeđem. REF upravo to čini. Činjenica je da se obrazovani Romi ne uklapaju u postojeće stereotipe pa se vrlo lako mogu stopiti s općom populacijom, no unatoč tome predrasude opstaju. Kad bi svi usvojili pristup koji je REF osmislio, to bi bio veliki korak prema ostvarenju konačnoga cilja brisanja stereotipa.No, samo obrazovanje nije dovoljno. Romima se mora omogućiti pronalazak smislenog posla. Dakle, trajno rješenje zahijeva uspostavu romskog radničkog sloja. A tu svoju ulogu mora odigrati privatni sektor.

Stručnjaci iz Europske komisije i mojih zaklada rade na programu demonstracije kojim će mladim Romima iz strukovnih škola omogućiti odradu pripravničkog staža u privatnom sektoru.Rumunjska već ima sličan program za većinsko stanovništvo, a ministar obrazovanja Remus Pricopie obećao je otvoriti ga i prema Romima. Pozivam i vlade ostalih zemalja da poduzmu takve korake. Budimo iskreni: u Europi zaista postoji romski problem, a taj se problem samo pogoršava. No, i postojanje problema i njegovo jačanje odraz su toksične kombinacije duboko ukorijenjene nesklonosti i ustrajnog zanemarivanja. Zapravo, obrazovani europski Romi iz dana u dan dokazuju da je taj problem nadasve rješiv. No, njegovo rješavanje trajat će dulje od životnog vijeka jedne generacije, a Europa sebi ne može priuštiti čekati gospodarski oporavak. S druge strane, uzimajući u obzir porast romskog stanovništva, dugoročni europski prosperitet ovisi o obratu sadašnjih trendova – što mora početi smjesta.

© Project Syndicate, 2013.