Kad pogledate kakvi se zakoni donose u Hrvatskoj i općenito kako funkcionira birokracija u europskim kopnenim prijestolnicama, onda je potpuno jasno zašto statistika i dalje pokazuje da je britanski otok, a ponajprije London, i u 2018. godini zadržao titulu glavnog startup huba u Europi.

Uz svu paranoju oko Brexita, britanska prijestolnica – mjesto u kojem se ne dvoji što je privatno vlasništvo, u kojem postoji jasna zaštita intelektualnog vlasništva, gdje postoji osmišljenja politika poticanja razvoja a posebno startupa, gdje se investitore potiče da ulažu a ne da novac drže u banci i gdje regulatori razvijaju i alate i okruženje koje je poticajno za daljnji napredak- sve to je pomoglo da London bude opet na vrhu. Američki PitchBook objavio je da su ukupne investicije u tehnološke tvrtke u Europi, kada se promatra po gradovima, bile najveće u Londonu. U 2018. godini, prema PitchBooku, londonski su startupi primili 1,8 milijardi funti investicija što je u našoj valuti 15,2 milijarde kuna ili valuti koja nam se pokušava nametnuti, 2,04 milijarde eura.

Uloga visoke politike
Bilo bi krivo pak misliti da visoka politika nije važna i startupima u Londonu te da Brexit nije imao utjecaja na lanjski rezultat. Politika je, naime, otvorila priliku Berlinu da briljira. U 2017. godini, prema podacima PitchBooka, Berlin je bio treći najveći startup hub u Europi, odmah iza Londona i Pariza. Tada su njegovi startupi privukli 456 milijuna funti investicija ili 3,84 milijarde kuna. Lani je taj iznos udvostručen na 936,5 milijuna funti ili 7,89 milijardi kuna.

Iako sve ovo preračunavam u kune, Zagreba, najvećeg startup huba u Hrvatskoj, uopće nema na ovom popisu. Ove godine je PitchBook među najveće startup hubove u Europi izlistao redom London, Berlin, Pariz, Stockholm, Barcelonu, Amsterdam, Zurich, Copenhagen, Dublin i Cambridge. Startupi u ovom potonjem, koji je također u Velikoj Britaniji, privukli su 97,2 milijuna funti investicija ili 818,3 milijuna kuna. Cambridga usto nije bilo na popisu godinu prije pa je očito da je i on profitirao u 2018. godini, a sigurno je da je na njega Brexit imao isti utjecaj kao i na London.

Jednako tako lani je na ljestvici najvećih startup hubova u Europi stagnirao i "kopneni" Amsterdam. Iako je zadržao šestu poziciju, iznos investicija s kojima su se usrećili njegovi startupi pao je s 212,2 na 163,5 milijuna funti. Ugrubo, s 1,8 na 1,4 milijardi kuna uloženog kapitala. Pao je i Dublin. U 2017. godini, prema PitchBooku, njegovi su startupi privukli 117,5 milijuna funti, a lani 104,1 milijun. U kunama to je pad s 989 na 875 milijuna kuna. Drugim riječima, i grad koji sigurno ostaje u EU, neovisno što bilo s Brexitom, od toga nije ostvario neku korist.

Daleko iza Oxforda 
O kakvim iznosima je riječ možda najbolje ukazuje podatak, kojeg je prije dvije godine objavio najveći europski startup fond Atomico. Tada je naveo da je u hrvatske startupe od 2012. do 2016. uloženo čak 100 milijuna dolara ili 650 milijuna kuna. Znači, startupi u Londonu su samo lani privukli 24 puta više investicija nego svi hrvatski startupi dosad. Oni u Berlinu su samo lani privukli 12 puta više ulaganja nego svi hrvatski startupi dosad. Čak je i "maleni" Oxford, dakako ako zanemarimo da je jedno od glavnih akademskih centara u svijetu, samo lani privukao više investicija u svoje startupe nego svi hrvatski startupi dosad.

Gaze fintech startupe
Svakakvi se zaključci iz toga mogu izvlačiti, ali jedan se evidentan – Londonu ide čak i unatoč Brexitu, a Zagrebu ne ide čak unatoč tome što želimo još bliskije veze s Bruxellesom. Znači, možda nije sve u odnosima s Bruxellesom već je nešto i u tome kako mi u Hrvatskoj držimo do privatnog vlasništva, intelektualnog vlasništva, kakva nam je politika razvoja a posebno prema startupima i investitorima, zatim što mislimo o držanju novca u bankama, kao i o ponašanju regulatora. Naravno da gotovo sve ove teme povezuje kvaliteta pravosuđa i javne uprave.

Zato se ne trebamo bojati za Britance i Brexit već za sebe. U državi poput Velike Britanije, koja je uređena na tisuću različitih načina, dakle tamo gdje političari se stvarno bave svojim poslom, a ne jeftinim politikantstvom, tamo si mogu dopustiti i da ponekad budu politikanti – kao u slučaju Brexita – a da biznisi i dalje imaju prostora to kompenzirati. Primjerice, TransferWise, jedan od najvećih britanskih fintech startupa za svoj će rad u EU uzeti Unijinu licenciju. Kad znamo da se u Hrvatskoj fintech startupi gaze i istjeruju iz države, onda baš i nije neka dvojba oko toga što je štetnije po razvoj: Brexit ili hrvatska birokracija?!

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”