Astronom Nikola Kopernik u 16. je stoljeću došao do zapanjujućeg otkrića: Sunce, ne Zemlja, je središte znanog nam svemira. U to doba mnogi su proglasili Kopernikova saznanja herezom protiv ustanovljene kršćanske doktrine, no u konačnici je, naravno, Kopernikova revolucija popločila put prema novom, znanstvenom svjetonazoru i općenitom boljitku čovječanstva.

Danas je svijetu potreban sličan paradigmatski obrat. No ovoga puta promijeniti se mora prevladavajući gospodarski model.Do 2030. godine srednjem će sloju pripadati gotovo pet milijardi stanovnika svijeta, a svi oni očekivat će sve one prilike i ugodnosti u kojima bogati dio populacije već dugo uživa. To će pak opteretiti okoliš i uzrokovati pojačano iskorištavanje svjetskih zaliha resursa. Problem počiva u činjenici što je svijet već dugo kratkovidno fokusiran na proizvodnju i potrošnju dobara po najnižoj mogućoj cijeni. Posljedica toga je linearno gospodarstvo temeljeno na ubrzanoj uporabi, odbacivanju i zamjeni roba.

Novi materijali
Održavanje trenutnog modela zahtijevalo bi neograničene i lako dostupne resurse, kao i neograničen prostor za otpad – što nikako nije moguće. Naime, posljedice ekonomije u kojoj je sve zamjenjivo, a neke od njih su vrtoglavo visoke emisije CO2, neodrživi priljev otpada i sve teži pristup resursima, već su očite.Želimo li pronaći održivu alternativu, trebamo samo pogled usmjeriti u prirodni svijet, gdje se ništa ne baca. Primjerice, šume su krajnje učinkoviti sustavi u kojima životni ciklusi raznih vrsta teku u savršenom skladu s godišnjim dobima, što pak dodatno utvrđuje otpornost i dugovječnost kakvima bi i gospodarski sustavi trebali težiti.Baš kao što ekosustavi opetovano iskorištavaju baš sve u učinkovitom i svrsishodnom ciklusu, "kružni" gospodarski sustav omogućio bi proizvode koji su osmišljeni tako da budu dio vrijednosne mreže unutar koje bi opetovana uporaba i prenamjena proizvoda, sastavnih dijelova i materijala zajamčila trajnu reciklažu resursa.Naravno, uspostava kružne privrede zahtijevala bi suštinsko restrukturiranje globalnog vrijednosnog lanca. Umjesto prodaje proizvoda, poduzeća bi zadržavala vlasništvo i prodavala pravo na uporabu dobara koje proizvodi u vidu usluge.

Prodaja koristi nekog proizvoda umjesto samog proizvoda stvorila bi jaki poticaj za proizvođače da osmišljavaju dugovječne proizvode koji se mogu opetovano iznova koristiti, a u konačnici i reciklirati, što bi im omogućilo optimizaciju iskorištavanja resursa.To pak zahtijeva novu generaciju materijala, kao i inovativne razvojne i proizvodne procese. Potrebni će biti i novi poslovni modeli, redefinicija koncepcije zakonskog vlasništva i uporabe, nova pravila javnih natječaja i nove strategije financiranja. Posljednje, kružna ekonomija poziva na prilagodljivu logistiku i kulturu vodstva koje će prigrliti taj novi sustav te nagraditi napredak prema njegovoj uspostavi.Osim moralnog imperativa, postoji i snažan financijski argument u prilog tranzicije prema kružnoj ekonomiji, točnije obećanje od preko jednog bilijuna američkih dolara u poslovnim prilikama. To podrazumijeva uštede materijala, bolju produktivnost, nova radna mjesta, a možda i nove proizvode te poslovne kategorije.

Redizajn proizvoda 
Međutim, poduzeća ne mogu sama izmijeniti gospodarski sustav. Kako bi prebacile usmjerenost tvrtki sa smanjenja početnih troškova na maksimalizaciju krajnje vrijednosti te istodobno zajamčile zaštitu ljudskog zdravlja i života općenito, vlade bi morale promijeniti svoj sustav javnog natjecanja provedbom zahtjeva za cirkularnost, čime bi pomogle potaknuti potražnju za novim rješenjima.Istodobno bi kupci trebali biti otvoreni prema uporabi proizvoda koje ne posjeduju. Kako je kružna ekonomija po samoj svojoj naravi sustavska, može uspjeti jedino ako svi njezini dionici suosmišljaju, sustvaraju i suposjeduju proizvode i usluge.Imajući to na umu, moja tvrtka redizajnira svoje proizvode i razmatra kako zadržati njihovu trajnu vrijednost. U isto vrijeme prebacujemo se s poslovnog modela temeljenog na transakcijama na onaj temeljen na odnosima, koji podrazumijeva bliskiju suradnju s klijentima i dobavljačima. Mijenjamo i poslovnu kulturu stavljajući naglasak na dugoročna rješenja. Niti jednu od ovih promjena nije lako provesti, ali sve su one prijeko potrebne.Poput svih velikih promjena u ljudskoj povijesti, i smjena s linearne na kružnu ekonomiju bit će burna. U njoj će biti i pionira i nevjernika, i pobjeda i poraza. No ako poduzeća, vlade i potrošači odigraju svoje uloge kako treba, kružna revolucija postavit će globalnu ekonomiju na put održivog dugoročnog rasta, a 500 godina od danas ljudi će je promatrati kao revoluciju kopernikanskih razmjera. 

© Project Syndicate, 2014.