U prošloj je godini (2013.) u svijetu isporučeno brodova ukupne bruto tonaže od oko 75 milijuna, što je za gotovo četvrtinu manje u odnosu na 2012. kad je isporučeno oko 97 milijuna bruto tona.

Najveći pad isporuka novih brodova među vodećim brodograđevnim silama bilježi Kina, gdje je isporučeno brodova ukupne bruto tonaže od oko 28 milijuna, što je za gotovo 30% manje u odnosu na 2012. kad je isporučeno oko 40 milijuna bruto tona. Unatoč tom drastičnom padu u isporuci novih brodova Kina je zadržala vodeće mjesto u svijetu brodogradnje koje drži od 2010., ne samo po broju isporučenih brodova već i po bruto tonaži. U takvoj situaciji kineska brodogradilišta imaju problema s likvidošću, a hrvatski menadžeri u tome imaju bogata iskustva s obzirom da tri četvrtine naših poduzeća muku muči s likvidnošću, pa možda savjetima pomognu Kinezima i na taj način pruže priliku hrvatskoj brodogradnji. 

Pad vrijednosti dionica
Pogledajmo na primjer najveće privatno kinesko brodogradilište Jiangsu Rongsheng koje je i neka vrsta provjere tržišnih reformi u Kini, tj. provjera sustava privatizacije. Naime, već smo pisali o tome da iza većine kineskih poduzeća stoji vlada, a ne privatni kapital, tako da u Kini svaku nelikvidnost spašava država. Zbog takvog protekcionističkog načina nema mjesta slobodi tržišta, pa Kini ne samo zbog jeftine radne snage nitko ne može konkurirati. Za brodogradilište Jiangsu Rongsheng je prije tri godine radilo 20.000 "škverana" s kooperantima, a sad ih je već otpušteno oko 8000. Vrijednost dionica brodogradilišta pala je za 90% u odnosu na vrijednost prije tri godine, pa pomoću banaka brodogradilište pokušava naći izlaz iz nezavidne situacije. Zbog brodogradilišta su se otvorili mnogi ugostiteljski objekti, trgovine itd, a danas ti prostori zjape prazni ili su zatvoreni. Zanimljivo je da je kod običnih građana porastao interes za igrama na sreću, što je jedna od karakteristika ekonomske krize.

Japan solidan u krizi
Ni Južna Koreja nije ostala pošteđena smanjene isporučene bruto tonaže, no ne toliko kao Kina. Južna je Koreja prošle godine isporučila novih brodova ukupne bruto tonaže od oko 25 milijuna, što je za oko petinu manje nego godinu ranije kad je bilo isporučeno oko 32 milijuna bruto tona. Kina i Južna Koreja su u prošloj godini zadržali otprilike isti postotak isporučene bruto tonaže u odnosu na ukupnu svjetsku, što znači da Kini i dalje pripada dvije petine isporučene bruto tonaže, a Južnoj Koreji trećina. Prema tome, zajedno pokrivaju gotovo tri četvrtine tržišta.Japan je najmanje osjetio krizu u odnosu na dva spomenuta brodograđevna diva (Kinu i Južnu Koreju). S padom od svega oko dva i pol milijuna bruto tona Japan je u prošloj godini isporučio oko 15 milijuna bruto tona i zadržao oko petinu svjetskog tržišta prema isporučenoj tonaži.

Manje tankera
Ni u narudžbama nema značajnijih promjena, barem ne kad su u pitanju dva brodograđevna diva i mali Japan (ostali brodograđevni patuljci nisu vrijedni spomena u ovom kontekstu). Postotci narudžbi prema bruto tonaži su isti kao i postotci za isporučenu bruto tonažu s tim da je Japanu pripala jedna sedmina, što znači da ostali svijet ukupno ima manje narudžbi po bruto tonaži od Japana.Predviđanja su da bi ove godine moglo biti isporučeno oko 80 milijuna bruto tona, što je za oko 20 milijuna bruto tona manje nego 2011. kad je bilo isporučeno brodova ukupne bruto tonaže veće od 100 milijuna.Broj se brodova u svijetu od 100 bruto tona i većih povećao za petinu u odnosu na 2000. godinu, a po bruto tonaži gotovo udvostručio. U istom se razdoblju smanjila ukupna svjetska bruto tonaža tankera (za oko petinu), a povećala brodova za prijevoz rasutih tereta (za oko šestinu), stoga brodovi za rasute terete zaslužuju posebnu pozornost.