Tržišta su u nedavnom razdoblju počela špekulirati kako bi se Europska centralna banka (ECB) mogla odlučiti na rano podizanje kamatnih stopa čak i prije nego što završi s programom mjesečnog otkupa obveznica koje trenutno provodi po stopi od 60 milijardi eura mjesečno.  

Posljedica je to prije svega boljih izgleda rasta te nešto jačeg rasta cijena u ožujku i travnju koje je dovelo do revidiranja inflatornih očekivanja naviše na sastanku Vijeća ECB-a u travnju. Isto tako, trenutna regulacija zahtijeva da ECB ni u kojem slučaju nema u posjedu više od jedne trećine postojećih obveznica određenih zemalja.  Kada bi ECB nastavio s trenutnim tempom otkupa i kroz sljedeću godinu, to bi se pravilo svakako prekršilo. 

Slabiji tempo otkupa
No ne treba brkati očekivano postupno smanjenje otkupa obveznica s razinom kamatnih stopa. Snažnije stope rasta kao i regulatorni zahtjevi vrlo će vjerojatno ponukati ECB da već na svom sastanku u rujnu najavi slabiji tempo otkupa od početka sljedeće godine.  S druge strane, čelni čovjek ECB-a Draghi jasno je rekao kako ECB očekuje da ključne kamatne stope u eurozoni ostanu oko trenutnih razina duže vrijeme te dugo nakon što završi program otkupa obveznica.  

Takva retorika ne iznenađuje s obzirom da nakon inicijalnog oporavka u ožujku i travnju inflacija je ponovno zabilježila skromnu izvedbu u svibnju te usporila s rastom od 1,9% godišnje na tek 1,4%, a što je znatno ispod srednjoročnog cilja ECB-a od 2,0%.  Također, "core" inflacija, odnosno inačica inflacije koja isključuje kretanja cijena volatilnijih komponenata kao što su hrana i energija, te je bolji pokazatelj utjecaja domaće potražnje na cijene, zabilježila je skroman rast od tek 0,9% godišnje u svibnju na razini eurozone.  U svijetlu navedenog ECB je na svom sastanku prije nekoliko dana revidirao svoja inflatorna očekivanja naniže za tekuću godinu sa 1,7% na 1,5%, a očekivanja za 2018. i 2019. godinu su revidirana naniže sa 1,6% i 1,7% na 1,3% i 1,6%.  Navedeno ukazuje na to kako ECB ne očekuje da će dosegnuti svoje srednjoročne ciljeve inflacije u sljedeće dvije godine. 

Uvjet za szabilnost
Usto, ECB nastavlja isticati da se podrška gospodarstvu eurozone u vidu niskih kamatnih stopa ne može ukinuti sve do trenutka dok se inflatorni pritisci ne pokažu samoodrživim.  Drugim riječima, inflacija mora biti u mogućnosti rasti ciljanim srednjoročnim tempom od 2,0% bez bilo kakve podrške ECB-a da bi se kamatne stope mogle podići bez reperkusija na gospodarstvo eurozone.  Kako stvari sada stoje čini se da pred nama predstoji duže vremensko razdoblje zadržavanja kamatnih stopa oko aktualnih, povijesno niskih razina.