Prvi argument koji je ministar financija Slavko Linić istaknuo prilikom predstavljanja Zakona o porezu na nekretnine bio je da postojeći porezni model nije stimulativan za investicije.

Simulacije novog poreznog opterećenja u nekim segmentima gospodarstva, međutim, pokazuju da to što Linić proziva ne samo da se neće izmijeniti nego će se stvar još pogoršati. Na udaru će se naći turizam, djelatnost koja sa svojih sedam milijardi eura godišnjeg prihoda i s udjelom u BDP-u većem od 10 posto predstavlja važan segment hrvatskoga gospodarstva, a u budućnosti se očekuje da bude pokretač investicijskoga ciklusa i rasta. Porez na nekretnine koje bi trebale plaćati turističke tvrtke do četiri će puta biti veći od iznosa komunalne naknade koju tvrtke sada plaćaju. Turizam će, naime, izgubiti povlašten položaj iz Zakona o komunalnom doprinosu, prema kojem komunalna naknada ne smije biti viša od 1,5 posto godišnjega prihoda tvrtki.

Porez na nekretnine, uz olakšicu znatno nepovoljniju od one na komunalnu naknadu, nemilice će obuhvatiti kvadrate hotela, kampova, turističkih naselja. Štoviše, bez olakšica će se ubirati porez na neiskorištene kvadrate brojnih kapaciteta (koji stoje vrlo često zbog spora pravosuđa ili državne administracije). Njihov najčešći vlasnik je upravo država, koja ne samo da će plaćati veći porez, nego se tog svog vlasništva neće moći riješiti jer će novim nametima odbiti ulagače. Stoga se svi i dalje nadaju da je Linićev prijedlog samo probni balon.