Norveški mirovinski fond, ujedno i najveći je svjetski investicijski fond u prvom je tromjesečju 2025. zabilježio gubitak od gotovo 40 milijardi dolara, što predstavlja njegov najveći gubitak u posljednjih godinu i pol dana. Fond je izgubio 415 milijardi norveških kruna ili točno 39,72 milijarde dolara), što ilustrira koliko su tržišta postala nepredvidiva, čak i za institucije koje upravljaju bilijunima, pišu Reuters, Bloomberg, CNCB.

Puklo prijateljstvo

Sukob titana: Posvadili se bogataši Elon Musk i Nicolai Tangen, a sve zbog, naravno, novca

Inače, fondom upravlja Norges Bank Investment Management (NBIM) u ime norveškog stanovništva. Osnovan je 1990-tih godina kako bi ulagao višak prihoda od naftne i plinske industrije, a danas ulaže u više od 8.600 kompanija u 63 zemlje.

Bit problema u proteklom kvartalu bio je tehnološki sektor, koji je godinama bio motor njegova rasta. Nakon izuzetno uspješne 2024., kada su dionice tehnoloških divova donijele rekordne profite, početak 2025. donio je nagli preokret. Dionice tehnoloških kompanija našle su se pod pritiskom zbog globalne tržišne nestabilnosti, što se odmah odrazilo na fond čijih je približno 70 posto ulaganja uloženo u dionice, a najveći dio u američke tehnološke kompanije.

NBIM drži velike udjele u američkim tehnološkim divovima kao što su Meta, Alphabet, Amazon, Nvidia, Tesla i Microsoft. Njihova slabost dodatno je naglašena nakon trotjedne rasprodaje megakapitaliziranih tehnoloških dionica u ožujku, kada je s tržišta izbrisano 2,7 bilijuna dolara tržišne vrijednosti. Ova rasprodaja bila je potaknuta rastućim strahovima oko učinaka carinskih politika predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trumpa.

Nestabilnosti je prethodila i rasprodaja tehnoloških dionica u siječnju, kada je kineska tvrtka DeepSeek predstavila vlastiti veliki jezični model temeljen na umjetnoj inteligenciji. Tvrdili su da su ga razvili uz znatno niže troškove od američkih lidera poput OpenAI-jevog ChatGPT-a, što je izazvalo pad cijena dionica tehnoloških kompanija usmjerenih na AI, osobito Nvidije.

U razdoblju od siječnja do ožujka povrat ulaganja u dionice iznosio je minus 1,6 posto. Povrat na ulaganja u obveznice bio je u prvom tromjesečju pozitivan i iznosio je 1,6 posto. Ulaganja u neuvrštene nekretnine donijela su povrat od 2,4 posto, a ona u infrastrukturu za obnovljivu energiju od 1,2 posto. Ukupan je povrat u prvom tromjesečju iznosio 0,6 posto, pokazalo je izvješće.

Na kraju ožujka fond je upravljao imovinom vrijednom 18,5 bilijuna norveških kruna, odnosno približno 1,738 bilijuna američkih dolara. Više od polovice ukupne imovine bilo je i dalje plasirano na američko tržište, kroz ulaganja u dionice, državne obveznice i nekretnine.

Nova investicija

Norveški naftni fond kupio četvrtinu londonskog Covent Gardena

Unatoč velikim gubicima, uprava fonda ostaje vjerna dugoročnoj investicijskoj strategiji. “Prvo tromjesečje obilježile su značajne tržišne fluktuacije. Naša ulaganja u dionice ostvarila su negativan prinos, uglavnom pod utjecajem slabosti tehnološkog sektora,” izjavio je izvršni direktor NBIM-a Nicolai Tangen.

Korporativni program

ENT Summer Camp – 25 godina razvojnih prilika za mlade

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret

Norveški mirovinski fond, koji prihodima od nafte i plina osigurava mirovine budućih generacija, još jednom je pokazao koliko su i najveći svjetski ulagači izloženi rizicima naglih tržišnih preokreta. Povijesni rast tehnološkog sektora donio mu je rekordne profite, ali istovremeno povećao njegovu osjetljivost na promjene raspoloženja na Wall Streetu.

Opozicija traži promjenu pravila

Zašto najveći svjetski mirovinski fond ne smije ulagati u tvrtke, proizvođače oružja?