Brojnim potezima ove i prošle godine Vlada pokušava naći model prema kojem bi se pojačala financijska disciplina, te smanjila nelikvidnost i nesolventnost. Jedan od poteza je uvedena predstečajna nagodba za porezni dug tvrtki, obrtnika, te trgovaca pojedinaca. To je postupak koji se provodi kako bi se  uspostavila sposobnost ispunjavanja poreznih i drugih novčanih obveza. Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi je stupio na snagu početkom listopada prošle godine, međutim, Zakon se dorađivao sve donedavno, pa je tako tek 3. siječnja ove godine stupila na snagu Uredba kojom se predstečajna nagodba omogućava obrtnicima, a 29. siječnja donesen je Naputak o kriterijima za restrukturiranje poreznog duga.

Što se pokretanja predstečajne nagodbe tiče, Zakon nije donesen kako bi se nagodba ostavila na milost ili nemilost, već je jasno navedeno tko je dužan pokrenuti predstečajnu nagodbu. To su primjerice oni koji su blokirani ili kasne s plaćanjem dulje od 60 dana od ugovorenog ili su prezaduženi, što znači da vrijednost njihove imovine nije dovoljna za plaćanje duga, te oni koji kasne više od 30 dana s isplatom ugovorene plaće.

Za dužnike koji nemaju zaposlenih, a imaju malu ili neznatnu vrijednost imovine nema obveze pokretanja predstečajne nagodbe, ali se ista svakako preporuča.

Iznos poreznog duga / Broj rata otplate 

0,01 -250.000,00 kuna                           
2-24 uz mogućnost otpisa kamata

250.000,01-500.000,00 kuna                 
2-36 uz mogućnost otpisa kamata

500.000,01-1.000.000,00 kuna              
2-48 uz mogućnost otpisa kamata

1.000.000,01-2.000.000,00 kuna           
2-60 uz mogućnost otpisa kamata

INOVACIJA

Ovo smo oduvijek željeli: Zubarska stolica koja pruža vrhunsko wellness iskustvo   

Pokreni nešto svoje

Kako biti dobar roditelj u vremenu digitalizacije i umjetne inteligencije?

ZA ODOBRENO PLAĆANJE POREZNOG DUGA NA RATE UZ MOGUĆNOST OTPISA KAMATA, ODREĐENA JE KAMATNA STOPA OD 4,5%!

Zahtjev za postupak predstečajne nagodbe za porezni dug podnosi se nadležnoj ispostavi porezne uprave na ispunjenom ZSS obrascu u četiri primjerka. Taj obrazac je besplatno dostupan na web stranici Porezne uprave. U spomenuti obrazac potrebno je upisati podatke o financijskom stanju, podatke o ukupnom iznosu tražbina vjerovnika, popis vjerovnika i slično. Također, treba priložiti izjavu ovjerenu kod javnog bilježnika da su financijski izvještaji istiniti, plan financijskog restrukturiranja, te potpisani obrazac prijedloga sporazuma o prihvaćanju plana financijskog restrukturiranja.

Kako bi pojednostavili pojam financijskog restrukturiranja možemo reći da je restrukturiranje postupak ponovnog stanja likvidnosti, a ostvaruje se na temelju predloženog plana. Informacije o planovima financijskog restrukturiranja možete tražiti na gore navedenom mailu porezne klinike, ili ga možete napisati sami jer je to zapravo plan otplate duga. 

Što se samog postupka tiče, on može biti skraćeni i redovni, s tim da se skraćeni postupak primjenjuje na one čiji je iznos obveze manji od dva milijuna kuna a imaju manje od trideset zaposlenih. Da bi se skraćeni postupak proveo, moraju biti ispunjena oba uvjeta. Sam postupak predstečajne nagodbe za porezni dug nakon zaprimanja poreznih službenika provodi se dalje u Fini, i mora se provesti u roku od 100 dana za skraćene postupke odnosno 120 dana za redovne postupke. Postupak iziskuje administrativne i druge troškove, koji rastu proporcionalno s visinom obveze, ali to je jako mala cijena koje obveznik plaća obzirom na dug, te obzirom da mu se ponovno može uspostaviti likvidnost. Navest ćemo samo administrativne troškove Fine koji iznose 1712,00 kuna za skraćeni postupak.Troškovi se svakako moraju platiti najkasnije u roku osam dana od isteka osmog dana objave rješenja o troškovima na web stranicama javne objave.

Ukoliko predstečajna nagodba uspije dužnik ne mora otvarati novi žiro račun, nego će mu isti biti odblokiran, i moći će se vratiti u redovno poslovanje s nekim ograničenjima propisanim zakonom. Treba napomenuti da je predstečajna nagodba iznimno dobar pokušaj Vlade da se obrtnici ( i tvrtke)  koji su se na našli u problemima ponovno vrate u normalno poslovanje ako je to moguće, a porezni dug koji možda nikada ne bi bio naplaćen na ovaj način će možda ipak pronaći put do državne blagajne.