Prvo javno iznošenje rezultata Vladinog Akcijskog plana za borbu protiv korupcije završilo je medijskim debaklom. U nastupu ministrice pravosuđa Ane Lovrin, koja je u funkciji glavnog koordinatora svih državnih aktivnosti na tom području predstavila rezultate, bilo je toliko neuvjerljivosti da je sam Akcijski plan tretiran u medijima kao nerelevantan događaj koji ne svjedoči ni o čemu bitnom.
Akcijski plan Vlade zajedno s rezultatima “Protiv korupcije” stao je u nekoliko sekundi u izvještajima elektronskih medija. A na isti način taj su događaj tretirali i tiskovni mediji, dok su ga neki i u cijelosti ignorirali.
Izrazit izostanak medijskog senzibiliteta za tu temu, koja inače zanima cijelu naciju, najveća je kritika i Akcijskog plana i Vlade koja ga provodi. Na borbi protiv korupcije koja će možda odrediti i izbornog pobjednika, a u odnosima s EU definirat će brzinu integriranja Hrvatske u Uniju, Vlada je zaradila “minus” u očima cjelokupne javnosti. Kako u studenom slijedi izvješće EK o napredovanju Hrvatske u pregovorima s EU, Banski dvori dali su povod za žešću kritiku.
Uz manjkav sadržaj Nacionalne strategije borbe protiv korupcije, EK je kao najteže probleme već navela primjenu i održivost, a nije propustila i lošu percepcija koju strategija ima u javnosti. Sada je zabilježena još lošija percepcija, a produbljivat će je Vladina neodlučnost da djeluje znatno brže i bolje.
U povodu ključne faze u borbi protiv korupcije, a nakon pritvaranja nekoliko sudaca i liječnika, ministrica nije imala osobne snage, a sasvim sigurno ni ovlasti, najaviti ono što javnost želi čuti. A to je da Banski dvori podižu “letvicu” borbe protiv korupcije koja, prema preporuci EK, treba imati dva kraka: prema najvišim razinama društva i suzbijanju korupcije unutar državnog aparata, poglavito u represivnim tijelima i sudstvu.

Stoga se i ne može više jasno iščititati radi li se o iskrenoj političkoj volji vodeće stranke i vlasti da se stvari korjenito promjene ili se radi o odrađivanju teme koja je Hrvatskoj nametnuta na putu ulaska u EU.
Pod pretpostavkom da se i radi o iskrenoj političkoj volji, a za što treba mnogo dobronamjernosti kako sada stvari stoje, postavlja se pitanje kako se može očistiti država od korupcije, ako razne službe koje su zadužene za čišćenje nisu prethodno temeljito proflitrirane i opremljene najboljim kadrovima.
Kako to nije slučaj, blijedi rezultati Akcijskog plana mogu samo značiti da ni Vlada ni HDZ nisu spremni za obračun s najvitalnijim i najopasnijim pojavama korupcije, one koja se skriva u redovima državnog aparata.
Sve dok u Hrvatskoj nema ni jedne prave istrage korupcije na visokoj razini, dok državni budžet trpi sve veću štetu zbog kriminala koji je imao “pomoć” iznutra, dok se ne otkriva korupcija u policiji, sudstvu, poreznom i carinskom susatvu, nego se to čini samo u zdravstvu i obrazovanju, to je za borbu protiv korupcije znak da se nije pomakla s mjesta.