Zamislite svijet u kojem se poštuju prava žena i djevojaka, klimatske promjene dobivaju pažnju koja im je tako očajnički potrebna, a siromaštvo je iskorijenjeno. Nikada prije nismo imali sredstva koja trenutačno imamo na raspolaganju, uz pomoć kojih ova vizija može postati stvarnost. Uzbuđena sam, primjerice, zbog ubrzane ekspanzije autonomnih sustava solarne energije u Africi. U Keniji je mobilno bankarstvo značajno poboljšalo financijsku inkluziju, osobito siromašnih žena.

Te i ostale tehnologije koje se povezuju s Četvrtom industrijskom revolucijom imaju potencijal za poboljšanje proizvodnje, dohotka te slobodnog vremena radnika, a istovremeno dekarboniziraju naša gospodarstva i oslobađaju žene od jarma neplaćenog rada u sektoru njege.

No, da bismo uvidjeli taj potencijal, morat ćemo usvojiti potpuno novi pristup globalizaciji. Tema godišnjeg sastanka Svjetskog gospodarskog foruma koji će se sljedećeg mjeseca održati u Davosu je Globalizacija 4.0, a uključuje niz oprečnih priča koje trenutačno oblikuju naš svijet. U priči koja dominira tijekom posljednjih 40 godina, BDP je bio kralj, a zemlje su išle putem deregulacije, olabavljenih kontrola kapitalnih tokova, rezova korporativnih poreza i liberalizacije tržišta rada.

Siromaštvo u porastu
Erupcija bijesa javnosti koja tijekom posljednjih godina izaziva metež u politici brojnih zemalja ukorijenjena je u neuspjehu tog neoliberalnog modela. Međutim, nema takvog zakona ekonomije koji bi nalagao da globalizacija bude "utrka do dna". Upravo suprotno, postojanje bilo kakve čovječnosti iziskuje konačan raskid Globalizacije 4.0 s neoliberalizmom. Imam osjećaj da poslovne i državne elite koje se okupljaju u Davosu nisu to u potpunosti dokučile. Sve dok se to ne dogodi, globalizacija će nastaviti s poticanjem povećanja nejednakosti i širenjem nezadovoljstva diljem svijeta. 

Rastuća nejednakost predstavlja prijetnju velikom udjelu napretka koji smo postigli tijekom proteklih pola stoljeća. Dok je najbogatijih 1% ljudi na svijetu ponijelo kući 82% cjelokupnog novog bogatstva prošle godine, Svjetska banka izvještava da je "došlo do usporavanja pada stopa siromaštva, što izaziva zabrinutost po pitanju postizanja cilja iskorjenjivanja siromaštva do 2030. godine". Još je šokantnija činjenica da je ekstremno siromaštvo u subsaharskoj Africi zapravo u porastu, dok samo jedan račun za zdravstvenu skrb ili jedan propali urod dijeli gotovo pola svjetskog stanovništva od neimaštine.

Novi pristup oporezivanju
To će i nadalje biti naša stvarnost sve dok milijarderi u Silicijskoj dolini, u Africi i drugdje ispisuju buduću priču o globalizaciji. Potrebne su nam nove priče kako bismo izazvali status quo.  Jedna osoba čija se priča mora čuti je Berta Cáceres, predvodnica branitelja prava autohtonih naroda u Hondurasu, koja je ubijena u ožujku 2016. zbog protivljenja destruktivnom projektu izgradnje hidroelektrične brane. U studenom je sud presudio u korist teorije da su s Cáceresinim ubojstvom bili upoznati izvršni direktori iz Dese, organizacije licencirane za izgradnju brane, koja je odobrila njegovo izvršenje. Kada u globalizaciji nema pravila niti sudaca, nasilnici uvijek pobjeđuju. Čak i istraživanje koje je proveo Međunarodni monetarni fond pokazuje da je financijska globalizacija dovela do značajnog "povećanja nejednakosti", kao što je slučaj i s rastom trgovine u nekim zemljama u razvoju.

Isto tako, klimatske promjene simptomatične su za gospodarstvo u kojem je nejednakost izražena, u kojem bogati iskorištavaju okoliš radi vlastite koristi. Globalizacija 4.0 mora ponuditi novu priču koja će zamijeniti zlostavljački, ekstrativni i seksistički neoliberalizam kojemu smo svjedočili tijekom posljednjih nekoliko desetljeća. Za pisanje novih pravila o financijama, trgovini, plaćama i oporezivanju bit će nam potrebno znatno više suradnje među vladama. Tek ćemo tada moći osigurati da obični ljudi ostvaruju koristi od industrijske revolucije.

U tu svrhu, trebali bismo pozdraviti pionire novih tehnologija, ali trebali bismo također postavljati teška pitanja vezano uz njihovo vlasništvo i interese kojima služe, osobito dok se pojavljuju novi monopoli. Bit će nam potreban pametan miks poticaja, javnog vlasništva i propisa za upravljanje promjenama s kojima se susrećemo.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Bit će nam također potreban novi pristup oporezivanju i javnoj potrošnji. Najbogatija kućanstva i korporacije već suviše dugo izbjegavaju plaćanje svog dijela, a istovremeno blokiraju smislene reforme. Bilo je doista razočaravajuće vidjeti da poslovni čelnici na posljednjem sastanku u Davosu slave porezne rezove u trilijunima dolara američkog predsjednika Donalda Trumpa. Ako su dobronamjerne elite ozbiljne po pitanju uvođenja inkluzivnijeg oblika globalizacije, morat će potkrijepiti svoje riječi djelima.

Glavno mjerilo – blagostanje
Multilateralizam ostaje jedini način upravljanja tim političkim izazovima. Međutim, okvir za međunarodnu suradnju mora postati u znatno većoj mjeri demokratski i feministički te usredotočeniji na narod. Potrebne su nam multilateralne institucije koje zauzdavaju korporativnu zlouporabu i čeliče građansko društvo kako bi se moglo oduprijeti rastućem autoritarizmu.

Odgovorno odvažno vodstvo od strane nacionalnih vlada također će biti potrebno za upravljanje Globalizacijom 4.0. Umjesto jednostavnih pokušaja manipuliranja ljutnjom građana, političari moraju prepoznati i uhvatiti se u koštac s glavnim uzrocima njihovog nezadovoljstva. Srećom, takvi vođe nisu mitološka bića. Južnokorejski predsjednik Moon Jae-in rješava nejednakost kombinacijom poreza na bogate i korporacije, viših minimalnih plaća i povećane socijalne potrošnje.

Novozelandska premijerka Jacinda Ardern također ima ambiciozan program po pitanju smanjenja nejednakosti te je blagostanje građana postalo glavnim mjerilom uspjeha njene vlade. I kanadski premijer Justin Trudeau otvoreno je prihvatio feminističku politiku globalnog razvoja. Navedeni vođe živi su dokaz da se globalizacijom može upravljati na način da od nje svi imaju koristi. Nadalje, ti vođe posramljuju sve one sputane toksičnim neoliberalizmom i pružaju nadu da se humanije globalno gospodarstvo nalazi na dohvat ruke.

© Project Syndicate, 2018.