Apple je zasigurno jedna od najuspješnijih i najbogatijih svjetskih kompanija, poznata po brojnim tehnološkim inovacijama i legendarnom, nedavnom preminulom, genijalcu Steve Jobsu. No može li Apple i bez Jobsa zadržati reputaciju inovativne kompanije koja je spremna razmišljati izvan kutije te opravdati svoj kultni slogan “think different”, pita se Adam Penenberg u svojoj kolumni na portalu fastcompany.com.

Apple je planetarno poznata kompanija, a nakon Jobsove smrti popularnost je dodatno porasla, no Penenberg smatra kako bi Apple morao napraviti mnogo više nego isplatiti dividende dioničarima, ukoliko žele zadržati svoj status i iskoristiti priliku da redefiniraju pojam i vrijednosti korporacije.

Teško je zamisliti iznos od milijardu dolara, je li? E pa koliko li je onda tek 97,6 milijardi dolara? To je iznos novca koji je Apple uspio nagomilati kroz godine svog poslovanja. Ilustracije radi, s novčanicama u iznosu od milijardu dolara moguće je izgraditi toranj visok 6,8 kilometara, što je dovoljno visoko da ometa zračni promet. Nije loše za kompaniju koju je Steve Jobs prije 36 godina pokrenuo u garaži. Apple ima dovoljno gotovine za otplatu ukupnih dugova osam zemalja EU ili za izravnu kupnju Facebooka.

No ti se podaci odnose samo na gotovinu kojom Apple raspolaže. Appleova tržišna kapitalizacija vrijedna je 566 milijardi dolara, što je više od kompanija cijelog američkog maloprodajnog sektora, a neki previđaju i kako bi Apple mogao postati prva bilijunska kompanija na svijetu. Već sada Apple vrijedi više nego GM, Boeing, Ford i General Electric zajedno, dvostruko je veći od Microsofta i vrijedi kao 2 Walmarta, 5 Amazona ili 10 eBay-a. Jesmo li vam sad uspjeli barem donekle dočarati koliko Apple zapravo vrijedi? Osim toga, čini se kako ni recesija nije uspjela dotaknuti Apple jer oni postaju sve bogatiji pa su im prihodi iznosili 46 milijardi dolara, dok je neto dobit u posljednjem kvartalu iznosila 13 milijardi dolara.

Penenberg nadalje ističe kako je ostao razočaran nakon Appleovih velikih najava za tisak o potezima koji su se na kraju sveli samo na isplatu dividenda dioničarima. Pita se što se dogodilo kompaniji koja je bila totalni prvak digitalnog doba , svojim je izumima ‘gurala’ ljudsku rasu unaprijed jer su znali kako razmišljati izvan kutije pa se mnogi nisu libili nazivati ih luđacima, buntovnicima, kao i onima koji vole izazivati probleme. Ili je to vrijedilo samo za maštovitog Jobsa?

Danas je Apple “najbogatija” kompanija na svijetu i dobila je jedinstvenu priliku da definira ulogu koju bi jedna korporacija trebala imati u svijetu globalizacije i uznapredovalih internetskih tehnologija. Jer ako će Apple voditi, ostali će biti spremni da ga slijede. Kad je Jobs htio zaposliti Pepsijevog predsjednika Johna Scullyja, upitao ga je: “Želiš li ostatak svog života prodavati zaslađene napitke? Ili želiš doći kod mene i promijeniti svijet?” Po uzoru na Jobsa, Peneberg u svojoj kolumni Appleu postavlja slično pitanje – da li žele ostatak svoje poslovne karijere posvetiti samo prodavanju uređaja namijenjenih zabavi ili će imati hrabrosti da promijene svijet i učine ga boljim mjestom?

Predlaže Appleu i njegovim menadžerima da barem dio svog silnog novca investiraju u kolektivna dobra i segmente koji pozitivno utječu na cjelokupnu zajednicu. Ovo su područja za koja Penenberg misli da bi Apple trebao u njih uložiti:

OBRAZOVANJE
Appleov je iPad na glasu kao uređaj koji je promijenio sve, a sada mijenja i školske učionice. Ako je Apple ozbiljan glede edukacije, onda bi trebao investirati u učionicu budućnosti. Kompanija bi trebala surađivati s najboljim nastavnicima i odgajateljima kako bi stvorili ‘učeću’ okolinu, koja neće samo povećati učinkovitost obrazovanja već i potaknuti maštu školaraca i pokazati im kako da i sami razmišljaju ‘izvan kutije’. Dakle, ono što su ranije napravili u maloprodaji sada bi trebli inicirati i u obrazovanju.

jednostavnije korištenje

Jednim klikom do usluge, ali kome se obratiti kad nastane problem?

Kaić s velikom misijom

Dok jedni zaboravljaju stare vještine, na Murteru ih prenose na nove generacije

USAVRŠAVANJE
Jobs je jednom prilikom rekao Baracku Obami kako bi Apple mogao premjestiti svoje pogone iz Kine u SAD ukoliko bi postojala mogućnosti zapošljavanja 30.000 inženjera s osnovnim vještinama, kojima nije potreban doktorat s MIT-a. Apple bi mogao, i trebao, u zemlji osnovati programe za podučavanje takvih osnovnih inženjerskih vještina potrebnih u proizvodnom procesu. Time bi se smanjilo otvaranje novih tvornica u Kini i povećala zaposlenost u SAD-u.

INOZEMNE TVORNICE
Steve Jobs bio je uvjeren kako se uspjeh Applea krije u kontroli cijelog ekosustava kako bi hardver i softver mogli zajedno funkcionirati bez problema. No taj sustav kontrole nije se odnosio na upravljanje lancem opskrbe, odnosno načinom i uvjetima rada u Appleovim tvornicama smještenim izvan SAD-a. U Apple su dobro znali što se događa s radncima u Kini i kako su zlostavljani no po tom pitanju nisu učinili ništa jer je sustav radio za njih, a dobavljači su bili spremni promijeniti sve, ukoliko bi im Apple to naredio, rekao je bivši izvršni direktor Applea za New York Times. Tu bi moć kontrole u Appleu trebli primijeniti i na određivanje uvjeta rada u inozemnim tvornicama koje su poznate po radnicima koji zbog pretjerane količine rada padaju u depresiju, a neki su čak počinili i samoubojstvo.

UDALJENE FANTAZIJE
Apple bi, osim ulaganja u ljude, svoj novac trebao investirati i u futurističko istraživanje i razvoj. Jer u svijetu se krije još mnogo genijalaca kao što je bio Steve Jobs, samo ih treba pronaći i dati im priliku da svoje inovativne, a ponekad i bizarne, ideje pretvore u izum koji će svojom genijalnošću zaslijepti ljudski um i unaprijediti zajednicu u kojoj živimo.

Nadamo se kako će Apple ovo shvatiti i izdići se iznad kompanije koja samo prodaje elektroniku te prigrliti novu vrstu korporativnog junaštva i nastavljati mijenjati svijet.

(pd)