Hrvatski su izvoznici u prvom polugodištu 2007. u prosjeku svoje proizvode na inozemna tržišta plasirali po višim cijenama nego lani, i to 0,5 posto višim cijenama gledano u kunama, a 5,8 posto višima u dolarskim iznosima. Najznačajniji rast, kako je vidljivo iz izvješća Državnog zavoda za statistiku, u prvom polugodištu u odnosu na lanjske prosječne izvozne cijene, bilježi se u sektoru poljoprivrede (14,9 posto u kunama i 20,9 posto u dolarima), potom duhanska industrija (12,4 posto u kunama odnosno 18,5 posto u dolarima), proizvodnja metala (12,1 posto u kunama, 17,9 posto u dolarima), te prerada drva (8,5 posto u kunama ili 14,7 posto u dolarima). I proizvođači namještaja bilježe pozitivan trend, a izvozne su im cijene u prosjeku bile više za 6,1 posto u kunama i 11,5 posto u dolarima nego prošlogodišnje. Rast cijena kod izvoza bilježe poduzetnici koji se bave proizvodnjom i doradom odjeće, koji su u odnosu na lanjske cijene u prvom dijelu ove godine postizali 8,4 posto više cijene gledano u kunama, a 14,1 posto više u dolarima. Hrvatska je brodogradnja kao najvažniji izvoznik, pak, ove godine plasirala brodove na inozemna tržišta po nižim cijenama od prosječne lanjske cijene, i to za 9,7 posto gledano u kunama, a 4,4 posto gledano u američkim dolarima. Najveći pad izvoznih cijena u odnosu na prosječne lanjske cijene bilježi se kod proizvođača uredskog namještaja i računala, 14,5 posto u kunama, a 9,2 posto u dolarima. Što se uvoznih cijena tiče, u prosjeku su iznosile 2,1 posto manje ako se uspoređuju cijene u kunama, a više su za 3,1 posto gledano u dolarima. Najveći pad bilježi se kod proizvoda od duhana, nemetalnih mineralnih proizvoda, te uredskih strojeva i računala, od oko 14 posto u kunama i 9 posto u dolarima. Porast uvoznih cijena prvih šest mjeseci najveći je bio kod radiotelevizijskih i komunikacijskih aparata (14,3 posto u kunama i 20,8 posto u dolarima), te u odjeće (9,2 posto u kunama ili 115,4 posto u dolarima).