Hrvatski građani uskoro će prvi puta moći birati svoje zastupnike i zastupnike u Europski parlament. Ne čudi, stoga, što ovo pitanje zauzima mnogo medijskog prostora.
Piše: Ariana Vela, direktorica konzultantske tvrtke EU PROJEKTI
Hrvatski građani uskoro će prvi puta moći birati svoje zastupnike i zastupnike u Europski parlament. Ne čudi, stoga, što ovo pitanje zauzima mnogo medijskog prostora. Računaju se plaće, analizira se lokacija, priča se o svim mogućim povlasticama koje će dopasti izabrane, međutim ne raspravlja se o tome što je posao zastupnika u EP i jesu li postojeći kandidati zaista osposobljeni da nas tamo prezentiraju.
Piše: Ariana Vela, direktorica konzultantske tvrtke EU PROJEKTI
Hrvatski građani uskoro će prvi puta moći birati svoje zastupnike i zastupnike u Europski parlament. Ne čudi, stoga, što ovo pitanje zauzima mnogo medijskog prostora. Računaju se plaće, analizira se lokacija, priča se o svim mogućim povlasticama koje će dopasti izabrane, međutim ne raspravlja se o tome što je posao zastupnika u EP i jesu li postojeći kandidati zaista osposobljeni da nas tamo prezentiraju.
Iako imamo relativno mali broj zastupnika zbog toga što smo mala država, bilo bi dobro da pošaljemo ljude koji nas, za početak, neće sramotiti svojim nepoznavanjem stranih jezika. Činjenica jest da će hrvatski postati službenim jezikom EU i da će ga svatko moći koristiti bez većih problema, ali ako najobičniji referent mora znati engleski da bi dobio posao u nekom tijelu državne uprave, onda ga valjda mora znati i onaj tko zastupa cijelu državu u jednoj međunarodnoj instituciji.
Osim toga, kandidati bi trebali znati sve o funkcioniranju EU, njezinim institucijama, pravnom okviru, kao i najvažnijim strategijama koje su trenutačno aktualne. Druga varijanta je da postoje ljudi koji su specijalisti za određene sektore kao što su, na primjer, zaštita okoliša, poduzetništvo, istraživanje i razvoj, pa da oni zastupaju nacionalne insterese upravo tog sektora.
Kako to obično biva, u Hrvatskoj svi sve znaju o svemu, ali malo toga znaju detaljno pa je kod ovih izbora aktualiziran problem pronalaženja dovoljno stručnog kadra. Upravo je manjak adekvatno osposobljenog kadra učinio selekciju jednostavnom pa svatko tko je površno upoznat s funkcioniranjem ovog velikog sustava postaje potencijalni kandidat.
Tako se sada iz „arhive“ vade članovi stranačkih mladeži, za koje dotad nismo čuli, iz listi iskaču bivši aktivisti koji žele realizirati svoje dosad nerealizirane politčke ambicije, a vidimo i slučajeve zbrinjavanja vlastitih političkih kadrova koji su već prošli sve nacionalne stanice pa je odlazak u EP „logičan korak“.
Baš zato me ove kampanje više podsjećaju na cirkus, nego na ozbiljan posao, a zabrinuta sam jer mislim da ćemo u Strasbourg i Bruxelles poslati ljude s kojima ćemo teško dolaziti u kontakt i koji će vrlo slabo artikulirati naše potrebe.
Naime, zastupnici u EU nisu samo osobe koje poslušno dižu ruke (ili stišću gumbiće) prema zapovjedi svog stranačkog šefa, nego su i ljudi koji u hodnicima EP-a mogu odraditi dobar posao za tvrtke, fakultete, institute i druge organizacije svoje države.
Oni vam mogu pomoći da uđete u neki međunarodni konzorcij koji će dobiti veliki grant od EK ili vas mogu povezati s nekim vama važnim igračima na EU tržištu, a važno je da su vam na dispoziciji kod tumačenja važnih političkih odluka koje se odnose na razini Unije. Dakle, ovdje se ne radi samo o njima i njihovim ambicijama, nego i o tome što mogu ponuditi nama.
Međutim, od svega toga ništa ukoliko u Uniju pošaljemo ljude koji će se diviti svojim pozicijama i oznakama na vratima svojih ureda koje pokazuju da su realizirali svoje političke snove i dosegli vrh europske političke sante.
Posjetite nas na prvom hrvatskom portalu o EU fondovima – EU PROJEKTI INFO, i saznajte sve o EU fondovima (www.eu-projekti.info)!
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.‘Linić nas nije morao ponovo zadužiti’
‘Odgovorno tvrdim da nama to zaduživanje uopće nije potrebno.
Pobogu, mi imamo devizne rezerve od 11 milijardi eura.
Pazite dobro, te rezerve držimo u inozemstvu, što je inače i obveza, te na njih ubiremo prinos od samo 0,5 posto.
U isto vrijeme uzimamo 1,5 milijardi dolara zajma na koji plaćamo kamatu od gotovo šest posto.
Nije teško izračunati da našim novcima jeftino financiramo druge, a skupo se zadužujemo.
Konkretno, na 1,5 milijuna dolara godišnje plaćamo 90 milijuna kamata, a za istu svotu u deviznim rezervama ubiremo 7,5 milijuna dolara’, komentar je Ivana Lovrinović, profesora Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, na novo zaduženje u SAD-u
Na pitanje bi li se građani na referendumu trebali izjašnjavati o zaduživanjima, kako se to u posljednje vrijeme spominje u javnosti, Lovrinović odgovara da bi se o svakom novom zaduživanju, ako ništa, morala povesti rasprava na Saboru.
‘Zašto se kod nas to ovako radi, morate pitati Vladu.
Morate je pitati zašto se ovako ponaša Hrvatska narodna banka.
Već godinama ne emitira novac domaćem gospodarstvu, već se zadužujemo u inozemstvu. Uz ovakvu restriktivnu fiskalnu i monetarnu politiku mi ne možemo izaći iz recesije’, rekao je Lovrinović za Slobodnu Dalmaciju.
Uključite se u raspravu