Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Iza HFP-a ostale samo mrtve tvrtke

Autor: Marija Brnić
25. svibanj 2011. u 22:00
Podijeli članak —

Pozajmicama koje je tvrtkama dijelio HFP rješavalo se privremeno socijalne i političke tenzije, no rezultat su nemoćne tvrtke od kojih država ima malo koristi

Tek nakon gašenja javnosti jedne od najomraženijih institucija u tranzicijskoj Hrvatskoj, Fonda za privatizaciju, doživjeli smo da će pred Sabor doći izvješće Nadzornog odbora te institucije, prvo od 1998. godine.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Štoviše, riječ je i o prvom Nadzornom odboru u HFP-u koji je u tom vremenu zaživio, premda ograničeno, jer je konstituiran tek jedanaest mjeseci prije gašenja Fonda. Nedovoljno da se uspostavi kvalitetan i nužan nadzor nad zakonitošću i transparentnošću rada te institucije, ekonomskoj utemeljnosti i racionalnosti odluka koje su u Fondu donošene, a, kako se može jasno razabrati i iz samoga izvješća, nedovoljno i za kontrolu nad upotrebom materijalnih i financijskih sredstava. Hrvatski sabor imenovao je NO 30. travnja prošle godine, a do gašenja 31. ožujka ove godine održali su tri sjednice. Odborom inače predsjedaju Goran Marić, zastupnik iz redova vladajuće opcije, i Slavko Linić iz redova oporbe. Tim više je zanimljivo, gotovo nevjerojatno, da su o svim pitanjima analiziranim u izvješću zauzimali jednaka stajališta. Izvješće, naravno, nije obuhvatilo svaku tvrtku i svaki problem koji se pojavio tijekom njihova mandata ili tijekom postojanja HFP-a. No otkriva se koliko je iza zatvorenih vrata pozajmica tvrtkama iz portfelja otišlo, pretežito bez povrata. Privremeno se tim injekcijama rješavalo socijalne i političke tenzije, no stvarni problem se ostavljao za neka druga vremena. Stoga je i u portfelju ostao velik dio polumrtvaca, o čemu govore i simbolične stavke o prihodima s osnova dividendi tvrtki iz vlasništva Fonda, koji je sve skromniji kako su se povećavale kreditne intervencije Fonda. Očekujući skoru raspravu o izvješću u saborskim klupama, koja će biti i svojevrsno podvlačenje crte pod osamnaestogodišnju povijest HFP-a, namjera je Nadzornog odbora očito bila ne samo predočiti što je u funkcioniranju tako važne institucije propušteno nego i otvoriti političku diskusiju o tome što s HFP-om konačno mora otići u povijest. Pri tome se izrijekom ne sugerira gdje se to sve pogriješilo i što treba poduzeti. No dubljim čitanjem, između redaka, upućeni će jasno iščitati i njihovu glavnu poruku – treba potpuno promijeniti pristup upravljanju državnom imovinom.

Tek nakon gašenja javnosti jedne od najomraženijih institucija u tranzicijskoj Hrvatskoj, Fonda za privatizaciju, doživjeli smo da će pred Sabor doći izvješće Nadzornog odbora te institucije, prvo od 1998. godine.

Štoviše, riječ je i o prvom Nadzornom odboru u HFP-u koji je u tom vremenu zaživio, premda ograničeno, jer je konstituiran tek jedanaest mjeseci prije gašenja Fonda. Nedovoljno da se uspostavi kvalitetan i nužan nadzor nad zakonitošću i transparentnošću rada te institucije, ekonomskoj utemeljnosti i racionalnosti odluka koje su u Fondu donošene, a, kako se može jasno razabrati i iz samoga izvješća, nedovoljno i za kontrolu nad upotrebom materijalnih i financijskih sredstava. Hrvatski sabor imenovao je NO 30. travnja prošle godine, a do gašenja 31. ožujka ove godine održali su tri sjednice. Odborom inače predsjedaju Goran Marić, zastupnik iz redova vladajuće opcije, i Slavko Linić iz redova oporbe. Tim više je zanimljivo, gotovo nevjerojatno, da su o svim pitanjima analiziranim u izvješću zauzimali jednaka stajališta. Izvješće, naravno, nije obuhvatilo svaku tvrtku i svaki problem koji se pojavio tijekom njihova mandata ili tijekom postojanja HFP-a. No otkriva se koliko je iza zatvorenih vrata pozajmica tvrtkama iz portfelja otišlo, pretežito bez povrata. Privremeno se tim injekcijama rješavalo socijalne i političke tenzije, no stvarni problem se ostavljao za neka druga vremena. Stoga je i u portfelju ostao velik dio polumrtvaca, o čemu govore i simbolične stavke o prihodima s osnova dividendi tvrtki iz vlasništva Fonda, koji je sve skromniji kako su se povećavale kreditne intervencije Fonda. Očekujući skoru raspravu o izvješću u saborskim klupama, koja će biti i svojevrsno podvlačenje crte pod osamnaestogodišnju povijest HFP-a, namjera je Nadzornog odbora očito bila ne samo predočiti što je u funkcioniranju tako važne institucije propušteno nego i otvoriti političku diskusiju o tome što s HFP-om konačno mora otići u povijest. Pri tome se izrijekom ne sugerira gdje se to sve pogriješilo i što treba poduzeti. No dubljim čitanjem, između redaka, upućeni će jasno iščitati i njihovu glavnu poruku – treba potpuno promijeniti pristup upravljanju državnom imovinom.

Autor: Marija Brnić
25. svibanj 2011. u 22:00
Podijeli članak —
Komentari (7)
Pogledajte sve

Kada će ti koji su radili u HFP konaćno odgovarati za propast države.Gdje si Bajiću ?

dodatak na naslov
i bogati pojedinci

proporcionalno če u kolićini sigurno HDZ biti u prednosti ispred SDP i drugih oporbenih stranaka ko i koaliijskih malih marginalnih stranaka, zbog uloge koju je preuzeo od samog poćetka kao pokret za samostalnu RH pa stim pokupio i ne politiki dio članstva koji je iskljućivo ušao iz osobnih materijalnih razloga, dio organiziane mafije, dio primitivnog polusvjesnog članstva koji osim ekstremnog primitivnog nacionalnog izražavanja nije imao ništa drugo ponuditi za svoje pozicioniranje u neleglnom ili svjesno organiziranom i politićko pravnom pragmatikom često najivno i prozirno odrađenom ali tu si oni bili da ih na ekstremnom tumaćenju Hrvatstva zgaze i za to bogato nagrade, kao i onaj najbitniji intelektualni dio koji se tako dobro čuv i štiti od revizije svog učešča i doprinosa u pljačci i sprovedbi iste zadržavajući sporedne ali bitne funkcije iz kojih kontrolira procese i usmjeravanje kretanja događanja to su nam najviše pozicionirani bivši dužnosnici i stratezi od Šarinića do Vedriša i kompanije koja se okupila odma 1990 i zapoćela akumulaciju prvih osobih sredstava i pozicioniranje u sustavu prema kontroli kapitala i njegove raspodjele,

zabrinjava kratkoča oporbenog i satelitski naklonjene klike u obnašanja vlasti i dubina štete nastale (po nastavku upotrebe iste matrica) u tako relativno kratkom vremenu, tako da je došlo do nesrazmjera u vremenskom obnašanju vlasti i ućinjene štete,
pa sama vlada spasa ništa nije spasila nego samo konsolidirala sustav u kojem je nastalo strašno rasulo i nered (može se reći i anarhija koja je bila opasnost da već tad uruši postavljeni sustav) koji je nastao u RH ukljućivši glavne živuće poluge (Gregurić, Valentić, Šarinića, Škegre, itd. koji i danas prestavljaju sivu eminenciju i kjuć raspleta ne samo privatizacijske pljačke nego i svakog drugog isisavanja novca i materijalnih vrijednosti RH u privatne i interesno povezane grupacije)
Tako da desetljeći i više potrošeno je na populistićko pljuvanje pozicije ali bez planske i konstruktivne želje da se promjeni sustav jer kako reče gospođa Antunović na hodniku sabora u izbornoj noći kada još nije bio poznat rezultat izbora ali izvješća su pokazivala dobru pozicije SDP valjda iz ubjeđenja da dobijaju izbore "sad če mo mi malo …… " što je objavljeno i na teliviziji u prigodnom programu ali je brzo sklonjeno u bunker, stoga zabrinjava snaga kojom u kratkom vremenu mogu izazvati cunami,
I za kraj jedan paradoks da poslije svega što se desilo i dešavalo i uloga koje su igrane "HDZ pokreće kakvu takvu antikorupcijsku kampanju i u najvećem broju procesuira svoje članove"

U pravu si .
SDP je sa svojim satelitima upravljao samo 3 godine , ali su napravili Hrvatskoj više štete .
Htio sam samo reči da je "špijunčina" Linić osim u Lenac , Ekscelzior,INU,Riječku banku,Tržnice…umoćen i u HFP !

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close