Rast pesimizma investitora u proteklom razdoblju vidljiv je u kontinuiranom padu svjetskih dioničkih indeksa te usmjeravanju investicija prema sigurnijim oblicima imovine kao što su zlato, te državne obveznice najsnažnijih svjetskih ekonomija.

Spomenuto je pritom uzrokovalo nekoliko čimbenika kao što je zabrinutost oko usporavanja kineske ekonomije te implikacija istog na svjetsku ekonomiju, ali i snažan pad cijena energenata, koji osim što ima snažne negativne implikacije na zemlje izvoznice nafte, utječe i na neto uvoznike poput SAD-a, Japana i Europe. Pritom se nameće pitanje ima li trenutni pesimizam investitora na svjetskim tržištima podlogu u kretanjima realnih ekonomija, te što možemo očekivati u razdoblju pred nama. 

Prelijevanje pesimizma
Općenito gledajući, indikatori poslovnog optimizma i očekivanja u prerađivačkoj industriji eurozone, ali i SAD-a i Japana, a koji su bilježili nešto lošiju izvedbu krajem 2015. godine intenzivirali su svoj pad početkom godine. Navedeno tako implicira kako nije nerealno očekivati skoru kontrakciju industrijske proizvodnje, a posljedično i usporavanje ekonomija u cjelini.  Analizirajući eurozonu, ukoliko uzmemo u obzir postojeće slabosti prerađivačkog sektora, kao jedini mogući pokretač rasta nameće se sektor usluga.

Naime, iako isti sudjeluje sa 76 posto u stvaranju bruto dodane vrijednosti eurozone, činjenica je kako su poslovi uslužnog sektora ujedno i oni koji su u prosjeku niže plaćeni, ali i s nižom stopom rasta produktivnosti, a što u slučaju oslanjanja cjelokupnog rasta pretežito na sektor usluga upućuje na manjak ionako slabih inflatornih pritisaka (u vidu nižeg sveukupnog prosjeka plaća), ali i niži potencijal rasta ekonomije u cjelini. U SAD-u je slabljenje prerađivačkog sektora uzrokovano prvenstveno snažnijim rastom dolara te padom cijena nafte, pri čemu sektor usluga također postaje glavni pokretač rasta. Unatoč tome, isti prema posljednjim indikatorima očekivanja bilježi blago slabljenje, sugerirajući kako nije nerealno očekivati prelijevanje pesimizma iz jednog sektora u drugi. 

Pad dioničkih indeksa
Unatoč tome, trenutne razine indikatora povjerenja u sektoru usluga ostaju na relativno visokim razinama te impliciraju solidne stope rasta domaće potražnje u nadolazećem razdoblju.  U svijetlu navedenog, pred središnjim bankama vodećih svjetskih ekonomija predstoji težak zadatak povratka povjerenja investitor, što je vidljivo i u činjenici da tržišta prilikom nedavnih intervencija centralnih banaka Japana i eurozone nisu reagirala na očekivani način.

Naime, unatoč tome što obje banke provode ekspanzivnu monetarnu politiku s ciljem slabljenja domaće valute te poticanja domaćih tržišta, posljednje najavljene dodatne mjere kvantitativnog otpuštanja od strane ECB-a, suprotno očekivanjima, utjecale su na pad europskih dioničkih indeksa dok je euro istodobno ojačao. Slična situacija je bila i nakon što je središnja banka Japana objavila odluku o uvođenju negativnih kamatnih stopa gdje su dionički indeksi tek inicijalno porasli, a jen oslabio, da bi u danima nakon odluke zabilježili suprotna kretanja.

Sve u svemu, trenutni podaci, ali i postojeća očekivanja neupitno ukazuju na određene slabosti svjetskih ekonomija te sugeriraju kako možemo očekivati nove revizije očekivanja rasta naniže. Unatoč tome, dok su trenutna kretanja svjetskih dioničkih indeksa uvelike u skladu s onima prije početka krize 2008. godine, te tako potiču spekulaciji o začetku nove krize, diskrepancije između realnih stanja u ekonomiji ostaju značajne te sugeriraju kako je trenutni pesimizam investitora pretjeran. 

ekonomski rast

Jedan sektor ima presudan utjecaj na rast Hrvatske – i nije turizam

strateško pitanje

Banke ulažu milijarde u ovo i to nema veze s novcem koji posuđuju