Dok banke tresu tektonske promjene, veterani se smjenjuju jedan za drugim, a dobit pada dvoznamenkasto, na tržište kuca novi igrač.

Skupina entuzijasta na čelu s fizičarom Goranom Jerasom pokrenula bi projekt Etične banke kao dosad na ovim prostorima neviđenog tipa financijera koji bi poslovao pod dijametralno suprotnim uzusima od postojećih kreditora koji se vode isključivo maksimizacijom profita. Po njima je taj moto zastario i svijet gura u krizu za krizom kao na pokretnoj traci dok se učinak investicije i benefit na zajednicu u potpunosti izgubio. Budući da su etičke banke u funkciji vraćanja kvalitete života i stvaranja nove vrijednosti, nova banka poslovala bi po pricipu "jedan član – jedan glas".

Kreatori ideje zamislili su da zadružni ulog iznosi 1000 kuna, no u fazi prikupljanja kapitala iznosit će 2500 kuna. Plafona na ulaganje nema, no veći iznos neće omogućiti veći utjecaj na upravljanje. Iz prikupljenog novca financirali bi se krediti s nižim kamatama i to onih skupina koje inače nemaju pristup financiranju poput organizacija civilnog društva, nevladinih udruga, obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava… Kao takva, etička banka neće biti konkurencija postojećim igračima već će biti ekološka, egalitarna, informatički napredna koja ulaže u zelene projekte i racionalno raspolaže resursima. Tako ostvaruje bolje povrate i ima manje loših kredita.Zvuči dobro? Genijalno. Zašto se onda nitko tako fenomenalnog poslovnog modela nije i ranije sjetio? Možda ne bi ni bilo čistke dojučer najmoćnijih bankara da su pokazali 1,5 posto loših kredita umjesto deset puta više.

Premda lijepo zvuči i implicira da se "normalne" banke ne ponašaju etično, zaboravlja se da je bankarstvo jedan od najreguliranijih biznisa s ogromnim kapitalnim zahtjevima, a vrlo niskim prinosima na uloženo. Ne ulazeći u filozofske debate, povijest nemilosrdno pokazuje da svaki poslovni model čiji temelj nije zdrava ekonomska logika i kapitalna podrška vlasnika – propada. Tako su prošle sve banke koje su posuđivale novac po prijateljskim, idealističnim, političkim, vjerskim ili nacionalnim osnovama. Ma, i to na stranu. Bez obzira na njihovu reputaciju, bankarski biznis ne počiva na idealima već na povjerenju koje je stvorio strah od zakona. U postojećoj fazi razvoja društvene svijesti uspjeh tog projekta ovisi o odgovoru na jednostavno pitanje. Što biste napravili sa životnom ušteđevinom: povjerili ju banci koja se vodi etičkim načelima ili onoj u kojoj ćete dobiti višu kamatu?