Ako ste mislili da tehnološke kompanije trebaju samo laptope i internet, prevarili biste se. Na primjeru Rimac Automobila, Infobipa, Altproa i drugih hrvatskih tehnoloških startupa, koji su danas u fazi scale-upa, znači ekspanzije, takve kompanije trebaju i neke nove industrijske pogone u koje bi se mogli useliti. Dakle, trebaju i građevinare, tj. developere. I svi su oni živo zainteresirani znati koje će se područje u Hrvatskoj pretvoriti u našu, lokalnu inačicu Silicijske doline.

Dio tog izbora odradilo je samo tržište. Više nema dvojbe da će zbog obrazovnog kapaciteta, kao i koncentracije visoko-obrazovanih i stručnih radnika, hrvatska Silicijska dolina biti negdje u Zagrebu s okolicom. No, Zagreb, unatoč svom trudu lokalne samouprave, a riječ je gradu koji apsolutno najviše u državi ulaže u razvoj startup ekosustava, ipak ima neke nedostatke, i oni, nažalost, postaju sve naglašeniji i presudit će tome, ne samo koliko bi takva Silicijska dolina mogla biti uspješna već hoće li do nje zapravo uopće i doći.

Privlači ih metropola
Grad Zagreb je prepoznao važnost startupa i to se vidi na primjeru razvoja Zicera. Međutim, ono što tek treba prepoznati je da je Zicer zapravo jedan veliki inkubator, odnosno rasadnik za nove tvrtke i da su pravo zlato one tvrtke koje se stasale dovoljno da se sada pripremaju iz Zicera (bivšeg Zagrebačkog tehnološkog parka) iskoračiti vani. Riječ je o tvrtkama koje su nakon pet, deset, 15 ili čak 20 godina razvoja u okviru gradske razvojne infrastrukture sada u potrazi za industrijskim prostorima u koje bi se mogle preseliti.

To su ujedno tvrtke koje se pripremaju skočiti sa 10, 20, 30 zaposlenika prema 100, 200 ili 300 zaposlenika, a u budućnosti i na mnogo, mnogo više. Nisu, dakako sve te tvrtke stasale u Ziceru i njegovoj preteći, čak ne nužno i u Zagrebu, ali ih metropola privlači sada kada su u fazi scale-upa i zanima ih, kada su već pred odlukom da ulažu u nekretnine, gdje im je dugoročno to najisplativije.

Prilika za developere
Dobar primjer za to je Altpro, koji je startao u okviru Zagrebačkog tehnološkog parka na Golikovoj, kod Končara na Ljubljanici, i to prije više od 20 godina. Altpro je danas smješten kod Buzina, ali novi prostor, cijelu jednu halu s popratnom infrastrukturom dugo je tražio. To nije bilo lako zbog niza razloga, a gradu bi zapravo trebalo biti u interesu da takve tvrtke, posebno u fazi kad tako brzo rastu, što jednostavnije i brže pronađu unutar grada lokaciju za svoje širenje.

Međutim, krivo bi bilo misliti da je Zagreb uistinu jedini izbor takvim tvrtkama. Sve dobre visoko-tehnološke tvrtke, a hrvatski scale-upovi to jesu, priznali ili ne imaju u ladicama ponude za preseljenjem i proizvodnje i cijelih tvrtki u inozemstvu. Baš svi hrvatski scale-upovi imaju takve ponude i zato se Zagreb za svoju buduću Silicijsku dolinu ovdje ne natječe s drugim gradovima u Hrvatskoj već s drugim gradovima po svijetu.

Ako ste danas developer i pitate se gdje ima novca za gradnju, ima je u podizanju industrijskih pogona. Znam da to zvuči duhovito za napisati u građevinskoj klimi kojom dominira gradnja Pelješkog mosta, apartmana i trgovačkih centara. Međutim, ovdje nije riječ o klasičnim industrijskim lokacijama. 

Traže prometne veze
Pogledate li gdje se sele sve industrijske visoko-tehnološke tvrtke primijetit ćete da žele biti nedaleko željezničkih stanica. Uvjet je u pravilu najviše 30 minuta vožnje vlakom do zagrebačkog Glavnog kolodvora. Usto, traže dobru povezanost s autocestama, a zatim i s aerodromom. No, ono što im je podjednako važno je i da pored njihovih lokacija postoje i druge visoko-tehnološke tvrtke, da su što bliže fakultetima, istraživačkim centrima i startupima.

energetska tržišta

Provokativni plan za novu eru europske energetske neovisnosti

Stvarni svijet

Roditelji vs. algoritmi: Evo kako roditelji mogu preuzeti kontrolu

Poslovno najuspješnija lokacija Zagrebačkog tehnološkog parka bila je upravo u Golikovoj, a koja će se zbog prenamjene do ljeta ugasiti. Uredi tamo nisu bili neki, ali visoko-tehnološke tvrtke dugo se nisu dale van iz tog prostora, čak i kad bi ga prerasle. Razlog je što je u Golikovoj bila tolika koncentracija high-tech tvrtki da je međusobna razmjena znanja bila zapanjujuća. Usto, bili su naslonjeni na Končar, i time dobivali dodatne efekte kako u razmjeni znanja tako i u poslovnoj suradnji.

Zagrebu jako nedostaje takvih lokacija, onih koje bi omogućavale multipliciranje stručne i poslovne suradnje. To se ne može postići u klasičnim poslovnim zgradama, jer industrijske tvrtke imaju strojeve koji su bučni, imaju posebne energetske zahtjeve itd. Zagreb je pun dobrih potencijalnih lokacija za hrvatsku Silicijsku dolinu, ali jasnog impulsa gdje se želi strateški uvezivati znanost, tehnologija i biznis zasad nema.