Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) je poručila da će najavljeno uklanjanje mogućnosti naplate širokog spektra bankarskih usluga dugoročno bankama otežati pokrivanje stvarnih troškova te ukinuti kapacitet za ulaganja u inovacije, ocijenivši i da država time narušava slobodu poslovanja i slabi tržišne mehanizme.

Kako je istaknuto u petak u HUP-ovoj publikaciji Fokus tjedna, koju je napisao glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić, prihodi od naknada za banke nisu samo dobit već se iz tih prihoda financiraju značajna ulaganja u mrežu bankomata, razvoj internetskog i mobilnog bankarstva, digitalizaciju, održavanje infrastrukture i sigurnost, što je posebno važno u svjetlu rastućih kibernetičkih prijetnji na globalnoj razini.

Iz HUP-a napominju da klijenti banaka upravo na tim područjima očekuju konstantni rast kvalitete usluge obzirom na to da im je stabilnost, predvidljivost i podrška u svakodnevnim financijskim transakcijama i poslovanju od presudne važnosti.

Poručuju i da je pravo na određivanje cijene i spektra usluga osnova tržišne ekonomije i tržišne utakmice te je jedan od ključnih poluga za jačanje konkurencije i borbe za potrošače.

Nakon određivanja cijena energenata, prehrambenih proizvoda i bankarskih usluga postavlja se pitanje koje će sektore u narednom razdoblju država odlučiti regulirati – cijene kave u ugostiteljskim objektima, usluge pripreme i posluživanja hrane, telekomunikacije, oprema za kućanstvo? Hoće li potom, ako se tržišni akteri povuku, država postati i glavni dobavljač ‘esencijalnih’ proizvoda i usluga?, pitaju se iz HUP-a.

Naknade hrvatskih banaka niže nego u većini zemalja članica EU-a

Kažu i da sve relevantne analize pokazuju kako su naknade hrvatskih banaka niže nego u većini zemalja članica EU-a, a kamatne stope su izjednačene s prosjecima europskih država. 

S druge strane, tvrde iz HUP-a, ni u jednoj državi Unije ne postoji praksa u kojoj se širok spektar usluga nekog sektora zakonski uređuje kao besplatan za sve korisnike bez jasnih kriterija.  Naime, kažu, u većini zemalja EU-a uobičajena je praksa da se osnovni račun za socijalno osjetljive skupine ne naplaćuje, što je model koji već postoji u Hrvatskoj. 

“Banke se ne protive uvođenju besplatnog računa, već se protive prijedlogu koji ne sadrži socijalne kriterije i jasna ograničenja takvih besplatnih usluga. Socijalno osjetljive skupine trebale bi i dalje imati pristup širokom spektru bankarskih usluga bez naknade”, poručuju.

Promjene

Ulaganja u obranu i konkurentnost su nužna, ali ne na štetu radnika i kućanstava

Industrija zdravlja vida

Sve više Hrvata rješenje za vid pronalazi na istom mjestu – evo zašto

Iznose i da je neto prihod domaćih banaka od provizija i naknada za poduzeća i stanovništvo u 2024. iznosio oko 270 milijuna eura, od čega se oko 40 posto odnosi na kućanstva. 

“Suprotno popularnim narativima o visokim bankarskim naknadama, podaci pokazuju smanjenje ukupnih neto prihoda banaka od naknada i provizija u posljednje dvije godine s 1,07 na 0,75 posto BDP-a, čime su razine ovih troškovnih opterećenja postale usporedive s onima u susjednoj Sloveniji”, navodi se u publikaciji.

Kaže se i da je udio neto prihoda od naknada i provizija u ukupnim neto prihodima hrvatskih banaka niži nego u usporedivim članicama europodručja. Tako je tijekom dužeg razdoblja ovaj udio u Hrvatskoj bio stabilan između 22 i 26 posto, uz blagi rast u 2021. i 2022. godini, dok je u istom razdoblju u europodručju bio na razini od 27 i 34 posto.

Zašto riskiramo destabilizaciju banaka zbog prosječnog godišnjeg troška od 24 eura?

Poslodavci poručuju da dodatnu nervozu stvara donošenje ovakvih zakonskih rješenja za jedan od najvažnijih sektora ekonomije po hitnom postupku, bez adekvatnog vremena za analizu svih mogućih učinaka. 

“Naknade osiguravaju bankama stabilne prihode čak i kad kamatne stope padaju ili potražnja za kreditima ‘kopni’. Ovaj oblik prihoda omogućava bankama prilagodbu promjenjivim tržišnim uvjetima i financijsku stabilnost”, dodaju.

Kažu i da je stabilan i dobro kapitaliziran bankarski sustav ključan za nastavak rasta BDP-a, stabilno poslovno okruženje, ukupnu ekonomsku stabilnost i prosperitet. Pritom poručuju i da je “potpuno nejasno zašto riskiramo” destabilizaciju banaka zbog prosječnog godišnjeg troška po osnovi naknada po tekućem računu od 24 eura.

Napominju i da bankarske usluge u Hrvatskoj mogu pružati i banke sa sjedištem u drugim državama EU-a pa se pitaju na koji način će se regulirati njihovo poslovanje u ravnopravnoj tržišnoj utakmici, s obzirom da bi se moglo pokazati da bi pružatelji usluga koji u Hrvatskoj nemaju zaposlenike, poslovnice, bankomate i ne plaćaju poreze u Hrvatskoj mogli dobiti prednost na tržištu.

“Rast dobiti banaka nije ostvaren na teret stanovništva”

Iz HUP-a kažu i kako rast dobiti banaka nije ostvaren “na teret” stanovništva, već je, navode, posljedica ulaska Hrvatske u europodručje. Naime, time se iz HUP-a referiraju na kamatne prihode od prekonoćnih depozita pohranjenih kod HNB-a, pri čemu visinu kamata određuje Europska središnja banka (ESB), a koje su u dijelu 2023. i do oko polovine prošle godine bile na razini od četiri posto, a trenutno su na 2,5 posto. Takva ECB-ova politika je “antiinflacijska” te smjera na povlačenje “viškova likvidnosti” s tržišta, pri čemu je HNB u 2023. godini hrvatskim bankama na ime kamata za prekonoćne depozite isplatio 478,9 milijuna eura, dok je za 2024. to iznosilo 532,2 milijuna eura.

Osvrćući se na “navodne rekordne profite”, iz HUP-a navode i da profitabilnost hrvatskih banaka mjerena omjerom dobiti u odnosu na uloženi kapital (ROE) u prosjeku ne prelazi 8,5 posto posljednjih šest godina, što je znatno ispod prosjeka regije srednje i istočne Europe od 12,5 posto te ispod razina u primjerice Sloveniji (11,9 posto) i Austriji (10,1 posto).

Podsjetimo, Ministarstvo financija je krajem veljače u javno savjetovanje uputilo izmjene i dopune zakona o usporedivosti naknada, kojima je cilj građanima osigurati besplatan račun za redovna primanja.

Usluge koje će biti dostupne na takvom računu, za koje kreditna institucija neće smjeti naplatiti naknadu, uključuju uslugu otvaranja, vođenja i zatvaranja takvog računa za plaćanje, zatim internetsko ili mobilno bankarstvo, što znači da će jedna od tih usluga morati biti besplatna, zatim tu je usluga koja omogućuje polaganje novčanih sredstva na takav račun za plaćanje, izuzev obrade kovanog novca, priljev nacionalnih i prekograničnih platnih transakcija u eurima, zatim usluga izdavanja i korištenja debitne kartice, kao i izvršenja plaćanja debitnom karticom,

Također, prema prijedlogu zakona upućenog u javno savjetovanje, besplatno bi bilo i pet transakcija u smislu podizanja sredstava na bankomatu druge banke, kao i besplatno podizanje gotovog novca na šalteru ili na bankomatu, dakle jedna od opcija.

Nedugo nakon se oglasila i Hrvatska udruga banaka (HUB)  po kojoj predložene zakonske izmjene mogu rezultirati dugoročnim i značajnim troškovima za bankarski sektor i predstavljati snažan udarac za budući razvoj i održivost poslovanja.