Dok Sanaderova Vlada još nikako ne uspijeva dovršiti novi prijedlog zakona o privatizaciji, zbog neusuglašenih detalja sa sindikatima vezanih uz definiranje modela radničkog dioničarstva, oporbeni HSLS jučer je predstavio svoj model zakona o privatizaciji, koji podupire i HSS.

Dva prijedloga
Pred sindikatima će se tako naći dva zakonska materijala, a također i pred saborskim zastupnicima, budući da i HSLS najavljuje da će svoj prijedlog nakon što ga rasprave sa stručnjacima, sindikatima, poslodavcima i Hrvatskom gospodarskom komorom, također uputiti u saborsku proceduru. Dok potpredsjednik Vlade Damir Polančec još čeka konačan odgovor sindikalnih središnjica na njegov zakonski prijedlog (sastanak je već bio zakazan za prošli petak, no zbog njegovih je obveza odgođen i čeka se novi termin), sindikati sada pomno proučavaju i HSLS-ov zakonski prijedlog, koji im je na prvi pogled u mnogim detaljima prihvatljiviji od vladinog prijedloga. Predsjednica Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Ana Knežević samo je kratko za naš list prokomentirala da je u HSLS-ovu zakonskom prijedlogu uvaženo puno više zahtjeva koje u pogledu radničkog dioničarstva u privatizaciji traže sindikati, a u prvom redu udio vlasničkog paketa koji bi im bio dostupan po povlaštenim uvjetima. HSLS, naime, predviđa mogućnost prodaje do 49 posto dionica kroz program radničkog dioničarstva, dok je maksimalna Polančecova ponuda u tom segmentu do 25 posto dionica. HSLS doduše nije kao Vlada morao u prijedlog uključiti i kompromis vezan uz pritiske Svjetske banke, po kojoj je i taj iznos, do kontrolnog paketa, nedopustivo visok. Za sindikalce taj je prijedlog kvalitetniji i po predviđenim rokovima otplate, budući da on podrazumijeva maksimalni rok do 20 godina, naspram vladinog roka od pet godina, a zadovoljavajući su i popusti koji bi se odobravali radnicima pri kupnji dionica njihovih poduzeća. HSLS-ov prijedlog predviđa, naime, popust od 35 posto plus 25 posto za jednokratnu uplatu vrijednosti dionica, a za one koji još uvijek otplaćuju ranije kupljene dionice popust bi se popeo do 90 posto. Pojedinačno bi radnici u HSLS-ovom modelu mogli kupovati dionica u vrijednosti do 20 tisuća eura. U varijanti koju nudi Vlada popust je nakon više krugova pregovora sa sindikatima podignut na 30 do 35 posto, uz mogućnost dodatnog popusta za jednokratno plaćanje gotovinom. No HSLS-ov će model sindikati tek ozbiljnije analizirati, pa je još preuranjeno reći hoće li pojava konkurencijskog prijedloga utjecati na njihov odgovor Damiru Polančecu. Njemu je, pak, prijedlog iz stranke koja je u partnerskim odnosima s HDZ-om došla upravo u najgori trenutak, pred njegov posljednji sastanak sa sindikatima, koji se još ni međusobno nisu usuglasili oko toga hoće li predloženom zakonu dati potporu za model radničkog dioničarstva. Dio sindikata, naime, spreman je prihvatiti Polančecovu zadnju ponudu, kako bi se radničke ambicije stjecanja dionica u neprivatiziranim poduzećima mogle realizirati što prije, a ostale zahtjeve u tom bi slučaju bile ispregovarane u okviru posebnog zakona o radničkom dioničarstvu, kojeg se također priprema.

Takvo stajalište primjerice podupire Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, ocjenjujući da bi odbijanje onoga što se dosad uspjelo postići u pregovorima s Polančecom bilo nerazumno i loše za radnike, jer će do donošenja posebnog zakona o radničkom dioničarstvu biti završena privatizacija mnogih tvrtki koje bi eventualno bile zanimljive radnicima. Taj argument ne vrijedi pak kod Ane Knežević, koja i dalje inzistira na nekoliko važnih detalja, a u prvom redu da radnicima tijekom pet godina kroz koje bi otplaćivali dionice budu dana ne samo vlasnička nego i upravljačka prava. Iz razgovora s njom vidljivo je da neće olako prihvatiti ponudu potpredsjednika Vlade, koji će tu središnjicu (SSSH) prije njezinog konačnog odgovora morati zadovoljiti i konkretnim simulacijama primjene svog modela na tri primjera – u slavonskobrodskom industrijskom holdingu Đuri Đaković, u dubrovačkom hotelskom poduzeću Maestral i na Croatia osiguranju.

Naporni pregovori
Iako se na Markovu trgu očekivalo da će prijedlog zakona o privatizaciji u proceduru najkasnije polovicom listopada, Damira Polančeca očigledno još čekaju mučni(ji) pregovori sa sindikatima, želi li s njihovom potporom, kako je javno obećao premijer Sanader, uputiti taj prijedlog u proceduru. Ne osigura li Polančec potporu sindikata, novi zakon o privatizaciji neće sadržati svoj najvažniji dio, definiranje radničkog dioničarstva, koje očigledno postaje sve važnija karta u političkom odmjeravanju snaga u Hrvatskoj.