Hrvatsko gospodarstvo imalo je uspješnu 2018. godinu, a pokazuje to i posebno izdanje Poslovnog dnevnika i Večernjeg lista – TOP 505 kompanija koje smo imali priliku vidjeti prošlog tjedna.

Najjačima su prihodi rasli u odnosu na godinu ranije, a većina najvećih izvoznika u protekloj godini bilježi rast izvoza. No hoće li se taj trend nastaviti i ove godine kada tvrtke posluju u izazovnijem okruženju, što zbog usporavanja poslovnih aktivnosti velikih trgovinskih partnera, što zbog geopolitičkih zbivanja i nesigurnosti?

Primjerice, nedavno provedeno istraživanje tvrtke EY pokazuje kako je prošle godine po prvi puta u posljednjih šest godina u Europi zabilježen pad izravnih stranih ulaganja i to za 4%. Kao ključni razlog pada interesa ulagača ističe se skorašnji Brexit, i sve nedoumice oko njegovog provođenja.

Uz navedeno, politička nestabilnost u zemljama Europske unije uzrokovana je rastom populizma i okretanjem zemalja vlastitim problemima što tjera investitore da razmisle dva puta gdje će ulagati.

Jasne investicijske strategije

U Hrvatskoj i dalje nemamo dovoljno velikih izravnih stranih ulaganja – u posljednje vrijeme možemo istaknuti ulaganja fondova privatnog kapitala poput Mid Europa Partnersa u Mlinar, Enterprise Investorsa u Studenac i Pan-Pek te preuzimanje Tele2 od strane United Grupe. Investitori nas i dalje nerijetko zaobilaze; prije svega zbog nejasne porezne regulative te neučinkovitog i sporog pravosuđa. S druge strane, imamo domaće kompanije jasnih investicijskih strategija – Atlantic Grupa s investicijom u logistički centar kod Velike Gorice, Maistra, Valamar, Bluesun s investicijama u poboljšanje hotelskih kapaciteta, poput Maistrine investicije u hotel Park u Rovinju. Kada govorimo o našim izvoznicima, ovisimo o trendovima na našem glavnom izvoznom tržištu, zemljama EU, posebno Italiji i Njemačkoj.

Daljnji rast maloprodaje

Povećanje izvoza u Italiju, koja niz godina ekonomski stagnira zbog dugogodišnje političke nestabilnosti i izuzetno visokog javnog duga, teško je i pitanje je kakva je dugoročna ekonomska prognoza za Italiju. Njemačka pak bilježi usporavanje rasta BDP-a, prvenstveno zbog slabljenja izvoza, a ti trendovi mogu biti razlog usporavanja izvoza i za naše kompanije kojima je ona bitan poslovni partner.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Osvrtom na listu top domaćih izvoznika, vidimo kako izvoz počiva na energetskom sektoru te turizmu koji je i dalje jedan od ključnih hrvatskih izvoznih proizvoda. Nedostaje velikih proizvođača, stvarnih izvoznika koji izvoze opipljive proizvode. Gledamo li listu top tvrtki prema prihodima, osim Plive na 11. mjestu, dominiraju tvrtke u vlasništvu države te kompanije iz energetskog, telekomunikacijskog i maloprodajnog sektora.

Tek na 16. mjestu nalazi se Orbico, poduzetnička priča koja stabilno posluje dugi niz godina i kontinuirano raste. Brodogradnja za koju se govori da je važan dio hrvatske tradicije i gospodarstva, bez predstavnika u top 100 kompanija po prihodima, više i nema neku značajnu ulogu.

U sektoru maloprodaje vidimo kako je većina trgovačkih lanaca rasla u odnosu na prošlu godinu, Konzumovo se poslovanje stabiliziralo, a odmah iza njega je Lidl s više od pet milijardi kuna prihoda. Za očekivati je daljnji rast ovog sektora, a izgledno je da će doći do okrupnjavanja i konsolidacije s obzirom na još uvijek fragmentirano tržište.

Vjerujem da će se trend pada Konzuma u udjelu ukupne maloprodaje u Hrvatskoj nastaviti, prije svega zbog ograničenog pristupa jeftinom financiranju Fortenova Grupe. S rastom stranih trgovačkih lanaca na domaćem tržištu, i naši domaći FMCG proizvođači su primorani izaći iz svoje “comfort zone” i prilagoditi se tržištu, bilo inovirajući proizvode, internom reorganizacijom ili orijentiranjem ka rastu izvoza kao postotka ukupnih prihoda.

Kriza nam je i dalje izgovor

Interesantno bi bilo vidjeti i odnos ostvarene operativne dobiti i ukupnih prihoda kompanija, zbog toga što je to pravi indikator stvorene vrijednosti za dioničare. Svaka kompanija, izuzev onih od javnog interesa, postoji da bi ostvarila povrat svojim dioničarima, te je stoga operativna dobit puno bolji indikator vrijednosti kompanije od prihoda.

Analizirajući trenutnu situaciju, jasno je da je potrebno provesti strukturne promjene koje će privući investitore, a koji nas zaobilaze zbog česte promjene regulative te pravne nesigurnosti. Uz to, nedostatak radne snage postaje veliki problem, ali i prilika za repozicioniranje na tržištu. Moramo se prilagoditi tržišnim uvjetima, ne fokusiranjem samo na cjenovnu konkurentnost, već postati kompetitivni kvalitetom. Uz navedeno, smatram da je potrebno daljnje smanjenje poreza na dohodak kroz supstituciju porezne presije na plaću uvođenjem modernog i jasno definiranog poreza na imovinu.

Protekla godina bila je veoma uspješna, no i deset godina nakon krize mi se tek sada vraćamo na pretkrizne razine poslovanja.

Činjenica je da su Europa i svijet odavno zaboravili na tu krizu i daleko su ispred nas, kako po načinu razmišljanja, tako i po načinu poslovanja i planiranja. Dok se mi neprestano vraćamo i referiramo na neka prošla vremena, nova kriza je pred vratima. Umjesto da u krizi vidimo potencijal, nama je ona i dalje izgovor.