U hrvatskom zatvorskom sustavu krajem prošle godine nalazilo se 940 stranih državljana, što je približno 19 posto ukupnog broja osoba lišenih slobode i odgajanika.

NAPLATA CESTARINE

Od 1. ožujka nova pravila na autocestama: Vožnja bez prijave može vas koštati više od 720 eura

Proizlazi to iz Izvješća o radu zatvorskog sustava za 2025. godinu, koje je Vlada prihvatila 14. listopada i uputila Hrvatskom saboru.

Od 940 stranih državljana koji su se u sustavu nalazili 31. prosinca, 214 je bilo iz država članica Europske unije, a 726 iz ostalih zemalja.

Njihov je broj smanjen za 12,96 posto u odnosu na kraj 2024., kada je u zatvorskom sustavu bilo 1080 osoba koje nisu hrvatski državljani.

Najviše novoprimljenih iz BiH, Ukrajine i Srbije

Tijekom 2025. u hrvatski zatvorski sustav novoprimljena su ukupno 2684 strana državljana, što je 23,49 posto manje nego godinu prije, kada ih je bilo 3508.

Najviše ih je bilo iz Bosne i Hercegovine, 391, zatim Ukrajine, 273, i Srbije, 252. Slijede Rumunjska sa 188, Turska sa 102, Moldavija s 80, Kosovo sa 77 i Albanija sa 74 novoprimljene osobe.

Među državljanima članica EU-a najviše ih je bilo iz Rumunjske, Poljske i Italije.

Ti podaci obuhvaćaju osobe različitih pravnih statusa, uključujući istražne zatvorenike, pa ih ne treba poistovjećivati s brojem pravomoćno osuđenih stranih državljana.

mikro poduzetnici

Velike promjene ne donose samo veliki sustavi

pametno rješenje

Monri Payments prvi u regiji trgovcima omogućuje Click to Pay rješenje u suradnji s Mastercardom

Gotovo 900 ljudi više nego mjesta

Kroz hrvatski zatvorski sustav tijekom 2025. prošle su ukupno 16.792 osobe lišene slobode i odgajanici, neznatno manje nego godinu prije, kada ih je bilo 16.826.

Na posljednji dan godine u sustavu je bilo 4947 osoba, dok je ukupni kapacitet kaznionica i zatvora iznosio 3932 mjesta, uz još 120 mjesta u odgojnim zavodima.

To znači da je sustav imao ukupno 4052 mjesta, odnosno 895 manje od broja osoba koje su se u njemu nalazile. Popunjenost je tako bila oko 122 posto.

Od 11.827 novoprimljenih osoba tijekom godine, najveći udio činili su istražni zatvorenici, 49,24 posto. Osobe primljene na izdržavanje kazne zatvora i maloljetničkog zatvora činile su 27,72 posto, a prekršajno kažnjeni 22,48 posto.

Trećina okrivljenika kojima je potrebno psihijatrijsko liječenje ostala u zatvorima

Poseban problem predstavlja smještaj okrivljenika kojima je istražni zatvor određen zbog opasnosti da bi zbog težih duševnih smetnji mogli počiniti teže kazneno djelo.

Tijekom 2025. novoprimljen je 191 takav okrivljenik. Njih 94 bilo je smješteno u Zatvorsku bolnicu u Zagrebu, a 31 u odgovarajuće vanjske psihijatrijske ustanove.

Čak 66 osoba, odnosno 34,55 posto, do kraja godine nije bilo upućeno u odgovarajuću ustanovu nego su ostale u zatvorima, a neke su ondje provele cijelo vrijeme trajanja istražnog zatvora.

Ministarstvo u izvješću izrijekom upozorava da kapaciteti psihijatrijskih ustanova i Zatvorske bolnice u Zagrebu i dalje nisu dostatni za odgovarajuće zbrinjavanje te skupine.

Nedostaje gotovo četvrtina zaposlenih

Kadrovski manjak također ostaje jedan od glavnih izazova.

Od 3558 sistematiziranih radnih mjesta na kraju prošle godine bilo je popunjeno 2680, odnosno 75,32 posto.

Broj službenika pravosudne policije porastao je na 1661, što je, prema riječima ministra pravosuđa Damira Habijana, najveći broj od 2001. godine, otkako se ta statistika prati.

Unatoč povećanju broja pravosudnih policajaca, izvješće navodi da nedovoljna popunjenost radnih mjesta, uz visok broj osoba lišenih slobode, dodatno otežava funkcioniranje sustava.

Ukupni trošak 75,66 eura dnevno po osobi

Prosječni ukupni dnevni trošak po osobi lišenoj slobode i odgajaniku u 2025. iznosio je 75,66 eura, što je 14 posto više nego godinu prije.

Samo izravni troškovi iznosili su 8,49 eura dnevno. Od toga se 3,89 eura odnosilo na prehranu, 2,44 eura na smještaj odnosno energente, 56 centi na liječenje i lijekove, 52 centa na naknade za rad, a 1,08 eura na ostale izravne troškove.

Do 2028. planirano oko 700 novih mjesta

Radi smanjenja prenapučenosti Ministarstvo provodi projekte proširenja zatvorske infrastrukture.

U Varaždinu i Lipovici-Popovači u prvoj je fazi predviđeno 300 novih mjesta, a nakon završetka planiranih modularnih aneksa ukupni bi se kapacitet sustava do 2028. trebao povećati za približno 700 mjesta.

Vlada je na sjednici 14. listopada dala prethodnu suglasnost i za rekonstrukciju Zatvora u Bjelovaru, vrijednu 1,3 milijuna eura s PDV-om. Sredstva su predviđena u državnom proračunu za 2027., a radovi trebaju poboljšati uvjete rada pravosudne policije i urediti prostorije za smještaj osoba lišenih slobode.