Hrvatski menadžeri su najpesimističniji u regiji te njih čak dvije trećine smatra da će hrvatska gospodarska situacija u idućih šest mjeseci biti gora nego što je danas.

To je zaključak Deloitteova polugodišnjeg istraživanja koje je provedeno među 200 glavnih i financijskih direktora najvećih regionalnih tvrtki. Iako je istraživanje anonimno, sve je jasno. Dok svijet i Europa izlaze iz recesije, što pokazuje i velik optimizam menadžera u Mađarskoj, Češkoj, Poljskoj, Slovačkoj i Rumunjskoj, koje su uz našu zemlju bile obuhvaćene analizom, Hrvatska tone sve dublje u krizu. Naravno, cinici bi mogli reći da se situacija popravlja jer je prema istom istraživanju prije šest mjeseci bilo 89,7 posto pesimističnih menadžera, dok ih je danas “svega” 76,7 posto. No ako ostavimo po strani vrijednosni sud da “može biti i gore”, činjenica je da kriza u Hrvatskoj nije, a možda i nije bila u izravnoj uzročno-posljedičnoj vezi s onom globalnom. Nefunkcioniranje pravosuđa, nepoduzetnička atmosfera, nelikvidnost, veliki porezni i parafiskalni nameti, slaba produktivnost, nepovoljan omjer broja umirovljenika u odnosu na zaposlene, netransparentne javne nabave pri velikim infrastrukturnim projektima i još štošta glavni su razlozi krize u Hrvatskoj. Bilo bi neodgovorno reći da malobrojni hrvatski izvoznici nisu pretrpjeli štetu zbog smanjenih narudžbi iz inozemstva, no bit domaće krize dolazi zbog domaćih problema. Situacija je eskalirala kad je ponestalo jeftinog novca kojima je odgađano rješavanje gotovo svih problema. Danas su Vladini modeli A, B, C pomoći gospodarstvu još uglavnom slovo na papiru. Nezaposlenost i fiskalni nameti rastu. Optimizam? Možda u idućem polugodištu.