EN DE

Hrvatska ne zna organizirati čak ni doniranje hrane siromašnima

Autor: Miroslav Kuskunović/Agrobiz
01. siječanj 2018. u 22:00
Podijeli članak —

Oni koji mogu donirati hranu priznaju da im je sada, nakon ukidanja plaćanja PDV-a, hranu jefitnije darovati nego bacati, ali samo dok ona putuje do izlaza, iako im je još uvijek skup prijevoz do socijalnih samoposluga, čiji broj stalno raste, a police su im poluprazne.

Dokle god pučke kuhinje i socijalne samoposluge imaju veliki broj korisnika, bacanje jestive hrane je nemoralno. Hrvatska se u sklopu Ciljeva održivog razvoja UN-a obvezala smanjiti bacanje hrane za 50 posto do 2030, no iako se svi deklarativno bave pričom oko doniranja hrane jer je to postalo jako "in" tema kako u EU, tako onda posljedično i kod nas, pomaka nema i teško da ćemo ovaj cilj dosegnuti. 

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi
Već ste pretplatnik? Prijavite se Google računom

Tako smo nedavno čuli da trenutno više od pedeset europskih propisa utječu na bacanje hrane, na pozitivan ili negativan način, a iza njih onda proizlaze nacionalni propisi o porezima, fitosanitarnim mjerama, trgovini, humanitarnim udrugama, rokovima valjanosti hrane, odgovornosti za hranu i drugim pitanjima što usprava bilo kakvu akciju, a hrana koju bi možda netko i donirao propada. Koliko smo mi kao država sposobni govori i to da niti ne znamo koliko se hrane danas uopće donira. Iako se svakodnevno u javnosti širi svijest o važnosti nebacanja hrane, broj onih koji su u ove dvije godine od Porezne uprave zatražili oslobađanje od PDV-a za doniranje hrane je porazan. 

Autor: Miroslav Kuskunović/Agrobiz
01. siječanj 2018. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati