Iako je Vlada nakon oštrih kritika domaće IT industrije i pritisaka nacionalnih poslovnih udruženja u srpnju prošle godine, tri mjeseca otkako je Europska komisija okupila 25 članica Unije na potpisivanju zajedničke Deklaracije o umjetnoj inteligenciji, istu mrzovoljno potpisala, i to kao posljednja članica Unije, onu drugu, Deklaraciju o formiranju europskog blockchain partnerstva, hrvatska Vlada, a time ni Hrvatska nije potpisala do danas. Interes za blockchain partnerstvo inicijalno je bio manji.

Na potpisivanju u Europskoj komisiji 10. travnja ove godine bila je 21 država članica, ali su dosad sve države članice Unije, izuzev Hrvatske, stavile potpis na taj dokument. Pridružila se čak i Norveška, koja nije članica Unije. Međutim, hrvatska Vlada se i dalje, valjda ponosno, odupire ideji da se javne usluge, kao i gospodarstvo na razini cijele Unije pripremi za blockchain. Našoj državi, koja vapi za stranim investicijama i R&D kapitalom, nije pomoglo niti to što je Komisija svim potpisnicama otvorila fond od 300 milijuna eura koje želi podijeliti za blockchain projekte do 2020. godine.

Alat za stvaranje inovacija 
Kad to znate, uistinu ne možete reći da hrvatska Vlada nema načela. No, da biste razumjeli za što se točno zalaže potrebno je rastumačiti što znače ta dva partnerstva.  Osim što bi s njima u Hrvatsku došao bespovratni novac, koji bi mogle koristiti hrvatske tvrtke i institucije koje žele razvijati projekte u području umjetne inteligencije i blockchaina, u to je uključena i paneuropska suradnja na tim područjima.

Ne treba ni spomenuti da mladi, visokoobrazovani ljudi u svim industrijama, danas žele raditi na projektima koji uključuju umjetnu inteligenciju i blockchain, jer u većini industrija to su upravo neke od tehnologija koje su postale važni alati za stvaranje inovacija. Znači, s takvim inicijativama u paketu dolazi i mjera za zadržavanje mladih talenata u Hrvatskoj. I onda, ovog tjedna na panelu o blockchainu na Godišnjoj konferenciji EBRD-a u Sarajevu, Hrvatsku nije zastupao niti jedan državni dužnosnik.

Imali smo svog panelista, predsjednika Udruženja za blockchain i kriptovalute Vlahu Hrdala, koji se mogao pohvaliti da je UBIK proveo prvo glasanje preko blockchaina. Nemojte me krivo shvatiti, UBIK radi dobar posao.  No, trebate vidjeti druge paneliste da bi shvatili do kojih razine su principi hrvatske Vlade po pitanju blockchaina otišli u krivom smjeru.

Ulagači sigurni od krađe
Jedan od panelista bio je ministar financija Litve Vilius Šapoka. Osim što je čuo za pojam blockchain i što je njegova država potpisnica obiju deklaracija EK, on se na panelu pohvalio i načinom na koji je došao do novih investicija u svoju zemlju. Osobno je, kaže, napisao 500 pisama obećavajućim tehnološkim startupima, a založio se i za uvođenje regulatornog sandboxa za finteche, a jedna od posljedica je da je EU bankarsku putovnicu u Litvi zatražio i dobio Revolut.

Ona ista mobilna banka koja se munjevito širi u Hrvatsku. Na panelu je bila i Marloes Pomp, voditeljica blockchain programa nizozemske Vlade. Ona je, onako usput, navela da je Nizozemska dosad provela 35 pilot projekata korištenjem blockchaina. Panel, na kojem je bilo i drugih sudionika, ipak je EBRD u Sarajevu okupio oko 3000 uzvanika, iz svih dijelova svijeta, a vodila ga je glavna savjetnica za finteche u EBRD-u Jelena Madir. 

Ona je nedavno u intervjuu Poslovnom dnevniku objasnila kako pomoću blockchaina pomažu Ministarstvu digitalizacije u Poljskoj i kako su Gruziji pomogli da riješi zemljišne knjige te da je to za efekt imalo povećanje investicija. Ulagači sada zbog blockchaina mogu biti sigurniji da ih neki referent ili korumpirani političar neće pokrasti. 

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

promo

A strana band: Poznata lica s malih ekrana pripremaju jedinstveni spektakl – očekuju se i posebni gosti iznenađenja

Fijasko e-Hrvatske
Hrvatska Vlada za to vrijeme čvrsto se drži svojih principa kada dođe do blockchaina. Potpisa nema ni na vidiku. I dalje smo posljednja članica Unije koja blockchain ne zanima.No, zato su unazad tjedan dana objavljena dva zanimljiva dokumenta. Prema InCiSE indeksu jasno je da Vladu zanima digitalizacija samo kad dođe do skupljanja poreza. Po dostupnosti javnih usluga smo zadnji. I šlag na kraju. 

Vlada je na 155. sjednici pod točkom 8. izmijenila Akcijski plan za provedbu Strategije e-Hrvatske 2020 do te mjere da je slobodno mogla napisati novi. Po tim izmjenama je vidljivo da je e-Hrvatska doživjela čisti fijasko. Mislim da nema smisla tražiti da zbog svega ovoga padaju glave, ali bilo bi dovoljno da padne barem jedan promašen princip. Vlado, hajde bar potpiši to blockchain partnerstvo!