Hrvatska će do 2025. imati prvo postrojenje za proizvodnju vodika

Autor: Darko Bičak , 23. rujan 2021. u 11:59
Automobil na vodik prikazan i Zagrebu, Foto: Luka Stanzl/PIXSELL

Inženjeri strojarstva na konferenciji u Vodicima raspravljali o tehnologijama budućnosti i njihovim implikacijama za našu zemlju

Vodik je gorivo koje bi u budućem energetskom sustavu, 100% baziranom na obnovljivim izvorima energije, trebalo imati značajnu ulogu. Tehnologije proizvodnje, skladištenja i korištenja vodika se istražuju već desetljećima, neke su već u komercijalnoj primjeni (kao npr. automobili), a neke su u pokaznoj primjeni (autobusi, kamioni, vlakovi, u zadnje vrijeme brodovi, pa čak i zrakoplovi). Ne iznenađuje stoga da je vodik kao gorivo budućnosti bio središnja tema 7. Dana inženjera strojarstva, o kojoj je održan i okrugli stol, koji je vodio prof.dr.sc. Frano Barbir s Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu, a sudionici su bili Kristina Posilović, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, Tomo Galić, INA, Iva Ridjan Skov, Aalborg University, Ivana Chaux Jukić, SMO Solar Process i Davor Rubinić, Siemens Energy.

EU Strategija za vodik

Prošle godine, istaknuto je na okruglom stolu, EU je donijela strategiju za vodik kojoj je cilj stvoriti uvjete za masovnu primjenu vodika. Strategija predviđa do 2030. investicije za izgradnju 40 GW elektrolizatora, dodatne kapacitete solarnih i vjetroelektrana koje bi proizvodile električnu energiju za te elektrolizatore, te investicije u transport, skladištenje i distribuciju vodika uključujući i punionice vodika, u iznosu od 309 do 447 milijardi eura. Nadalje, vodik pruža mogućnost skladištenja velikih količina energije na duži rok (nekoliko dana do nekoliko mjeseci) i tu može imati prednost nad baterijama za spremanje viškova energije iz solarnih sustava.

U tijeku je izrada hrvatske Strategije za vodik

Hrvatska Vlada, istaknuo je prof. dr. sc. Barbir, donijela je u veljači ove godine Odluku o pokretanju postupka izrade Hrvatske strategije za vodik od 2021. do 2050. godine te je u tijeku izrada prijedloga Hrvatske strategije za vodik. Govoreći o ulozi vodika u hrvatskoj energetskoj tranziciji naglašeno je kako on povećava primjenu I integraciju obnovljivih izvora energije, omogućuje integraciju sektora (transport, industrija), služi kao spremnik energije, pomaže dekarbonizirati promet, ali I industrije kao gorivo ili sirovina.

Tako INA već radi na pripremi, rekao je Galić, za uvođenje vodika u transportni sektor. “Vidimo vodik kao priliku, zbog zaštite okoliša doći će svakako do smanjenja potražnje za dizelskim gorivima I u tim smislu gledamo kako da paralelno ponudimo alternativno obnovljivo gorivo, odnosno vodik” istaknuo je Galić.

Iva Ridjan Skov, mlada hrvatska znanstvenica, profesorica na sveučilištu u Kopenhagenu, koja se specijalizirala za vodik, naglasila je kako je Danska pak primjer zemlje s uspješnom energetskom tranzicijom. “Danska ima 40 godina efikasnog energetskog planiranja, velik je proizvođač obnovljivih tehnologija, bave se gorivima koja nastaju konverzijom vodika u tekuća i plinovita goriva. Do 2030. godine Danska bi trebala na 70 posto smanjiti udio emisija CO2”, rekla je Ridjan Skov dodajući vodik u Danskoj ima ulogu u dekarbonizaciji u prometnom sektoru.

Dodijeljeno počasno članstvo i nagrade HKIS-a za doprinos struci

U sklopu 7. Dana, koji se održavaju u Vodicama, dodijeljene su i nagrade pa je tako za osobit doprinos stručnom djelovanju kao i sadržajnoj kvaliteti djelovanja Komore u cjelini kao i njegov ukupan doprinos strojarskoj djelatnosti status počasnog člana HKIS dodijeljen Jadranku Stilinoviću, dipl.ing.stroj. Inženjer Stilinović više od 50 godina projektirao je i obavljao stručni nadzor na zavidnom broju objekata, educirao brojne mlad inženjere te dao ogroman doprinos strojarskoj struci u cjelini.

Dobitnici Diplome HKIS za doprinos strojarskoj struci i razvoju strojarske djelatnosti su Vladimir Paun, dipl.ing.stroj. i Goran Rak, dipl.ing.stroj. Inženjer Paun više je od 40 godina proveo u strojarskoj struci na poslovima održavanja i izvođenja te poglavito projektiranja i stručnog nadzora, tijekom kojeg je primjenama modernih rješenja i tehnologija, kao i razvoju kolegijalnih odnosa, u bitnome doprinio strojarskoj struci i razvoju strojarske djelatnosti. Inženjer Rak proveo je 46 godina u struci na poslovima planiranja i stručnog nadzora a između ostalih poslova, bavio se i realizacijom projekata vodovoda i kanalizacije „Strojarstvo-od izazova do rješenja“ ovogodišnji je moto 7. Dana koji do petka, 24. rujna okupljaju brojne stručnjake iz sektora strojarstva, ali i profesore i studente tehničkih i ostalih srodnih i interdisciplinarnih studija, a konferenciju je otvorio ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Darko Horvat.

Komentirajte prvi

New Report

Close