U svom govoru Pistorius je rekao da ‘ne smijemo vjerovati da će Putin stati na ukrajinskim granicama’ te da se Njemačka mora do kraja desetljeća pripremiti na scenarij izravne konfrontacije. Kasnije se pokazalo da je navedena 2029. godina zapravo rezultat nesporazuma, prenosi Tportal.

stav talijanskog ministra

Banke ostvarile ‘astronomsku’ dobit, trebaju dati veći doprinos proračunu

Naime, prema informacijama WDR-a, ministar je bio informiran na temelju analize koja je izrađena još 2023. godine. U njoj se procjenjivalo da bi Rusiji trebalo tri do pet godina da bi nadoknadila gubitke u Ukrajini i bila spremna za eventualni sukob s NATO-om, što bi upućivalo na 2026.-2028., a ne na 2029. godinu.

Unatoč pogrešci, Ministarstvo obrane odlučilo je ne ispravljati javnu izjavu. Umjesto toga, počelo se koristiti šire formulacije poput ‘do kraja desetljeća’, navodi Tagesschau.

NATO-ova zajednička analiza prijetnji

Ključ za procjenu bila je NATO-ova analiza prijetnji (Joint Threat Assessment), u kojoj su sudjelovale zemlje s naprednim obavještajnim kapacitetima i satelitima. Stručnjaci su istraživali nekoliko ključnih pitanja, poput koliko oružja i streljiva ruska industrija doista proizvodi, koliko su su učinkovite sankcije protiv ruske ratne ekonomije, kakvi su stvarni gubici na bojištu u Ukrajini i kako napreduje nova mobilizacija.

U analizi su kombinirani javni podaci i povjerljive obavještajne informacije, uključujući satelitske snimke. Zaključak je bio da Rusija može ne samo nadoknaditi gubitke, već i povećati kapacitete. Velike količine streljiva i raketa, primjerice, odlaze u skladišta i čuvaju se za moguće buduće operacije, umjesto da se šalju na front.

Potpora saveznika i gradnja baza

Jedan od ključnih elemenata ruskog oporavka jest potpora saveznika poput Kine, Irana i Sjeverne Koreje, a uz njihovu pomoć Moskva uspijeva održavati ratnu proizvodnju.

stodobno, satelitske snimke pokazuju izgradnju novih vojnih baza u zapadnim dijelovima Rusije, uz granicu s Finskom i baltičkim državama. Moderniziraju se i objekti u Bjelorusiji, uključujući infrastrukturu za smještaj taktičkog nuklearnog oružja. Posebno zabrinjava širenje željezničkih veza koje bi, prema procjenama, omogućile premještanje balističkih projektila u roku od pola sata.

Skepsa obavještajnih službi

Unatoč tim nalazima, mnogi u obavještajnim krugovima skeptični su prema preciznim prognozama s navedenim godinama. Previše je nepoznanica: tijek rata u Ukrajini, stanje ruske ekonomije ili odnos buduće američke administracije prema NATO-u.

vrhunski meni

Gurmanski izlazak za dvoje više ne mora stajati bogatstvo

promo

Poduzetnicima ne treba uvijek veliki kombi. Važnije je koliko prostora stvarno mogu iskoristiti

Primjeri iz prošlosti pokazuju da su takve prognoze često bile pogrešne. Njemačka obavještajna služba BND 2012. godine predviđala je skori kraj režima Bašara al Asada u Siriji, što se nije dogodilo. Također, nisu predvidjeli brz pad Kabula 2021., kada su talibani ušli u glavni grad Afganistana.

Uz to, upozoravaju analitičari, vojna moć nije dovoljna da bi se predvidio i politički cilj – nitko sa sigurnošću ne može reći hoće li se Putin odlučiti na konvencionalni rat s NATO-om i kada, jer njegova se strategija često temelji na iznenađenju.

Rusija je danas pod sve većim gospodarskim pritiskom. Napadi ukrajinskih dronova na rafinerije i energetsku infrastrukturu podigli su cijene goriva, a mobilizacija novih vojnika više ne ide tempom kao ranije. Neki analitičari smatraju da bi to moglo obeshrabriti Kremlj od otvaranja većeg sukoba, no nema jamstava za to da će se Putin povući.

Rastuće napetosti u Europi

Zabrinutost pojačavaju ruske provokacije u europskom zračnom prostoru, tj. sve su češći upadi dronova i borbenih aviona u zračni prostor baltičkih zemalja, Poljske ili Finske. Još krajem 2024. godine tadašnji šef BND-a Bruno Kahl upozorio je da ruski generali razmatraju testiranje NATO-ovog članka 5., kojim se napad na jednu članicu smatra napadom na sve.

Za Berlin i saveznike to znači samo jedno: bez obzira na to je li riječ o 2028., 2029. ili nekoj kasnijoj godini, pripreme za obranu i ulaganja u vojsku ne smiju stati. Kako je naglasio ministar Pistorius, cilj je do kraja desetljeća stvoriti vojsku sposobnu za odvraćanje i obranu jer upravo to može spriječiti da do sukoba uopće dođe.