Hrvatski autoklub (HAK) upozorava kupce rabljenih automobila na česte prijevare s vraćanjem kilometraže, koje su rasprostranjene po Europi, a prevaranti su zaštićeni, prevareni su prepušteni sebi, a hrvatski propisi za to još ne predviđaju odgovarajuću kaznu.

U HAK-u današnjim priopćenjem ističu da se prevarenim kupcima prepušta samostalno istjerivanje pravde u dugim i neizvjesnim privatnim tužbama, a svrha je prijevare obmanuti kupca pri prodaji automobila i zaraditi. Za smanjenje broja prijeđenih kilometara na rabljenom vozilu potrebna su mala početna ulaganja, za naše prilike ostvaruje se znatna protupravno stečena imovinska korist, a učinjeno djelo teško se otkrivanje i počinitelju ne prijeti gotovo nikakva opasnost od kažnjavanja. Možda se to čini neobičnim zbog tehnološke sofisticiranosti današnjih automobila, ali, upozoravaju u HAK-u, moderni automobili puni su elektronike, a ne mehaničkih instrumenata, te je vraćanje kilometraže pitanje hakiranja softvera. Na internetskim forumima, bez prikrivanja, razmjenjuju se podatci o tvrtkama i pojedincima koji to rade, raspituje se o cijenama, a dobar dio vozača, ako ništa drugo, barem je čuo ili zna nekoga tko je tako prodao automobil. Pojava očito ima duboko korijenje, a zakonodavac se ponaša kao da je nema, upozorava HAK. Do službenih podataka o kojim je štetnim iznosima riječ i koliki je postotak rabljenih vozila na našem tržištu s falsificiranim brojčanicima, nije moguće doći. Po MUP-ovoj statistici, takvih podataka uopće nema jer to djelo nije opisano ni u jednom članku Kaznenog zakona ili bilo kojeg drugog zakona, teško ga je otkriti, a zatim i dokazati, dodaje se.

Neke zemlje EU-a, nastavlja HAK, u svoje propise ipak uvode odredbe koje kriminaliziraju takve prijevare te uvode centralizirane baze podataka. U Belgiji se za takvo djelo može dobiti novčana kazna od 55 do 17.500 eura i kazna zatvora do jedne godine, a u Njemačkoj je predviđena kazna zatvora do jedne godine ako se dokaže očita namjera. Iz Njemačke se u Hrvatsku uvozi mnogo rabljenih automobila, a njihova policija procjenjuje kako je svako treće rabljeno vozilo prodano s lažnim brojem prijeđenih kilometara. Konzervativne procjene govore kako se šteta u Luksemburgu, Francuskoj, Nizozemskoj i Njemačkoj kreće od 1,5 do 2,9 milijarda eura na godinu, a u Europskoj uniji riječ je o 5,6 do 9,6 milijarda eura na godinu. Pritom, upozoravaju u HAK-u, štetu ne trpe samo krajnji kupci, nego i pošteni trgovci, leasing društva, proizvođači i država, a pojava ostavlja posljedice i na sigurnost cestovnog prometa te na okoliš. Što preostaje prevarenima u Hrvatskoj, pita se HAK u priopćenju i dodaje da, pravno gledano, djelo kao što je vraćanje kilometara radi prodaje vozila i stjecanja imovinske koristi ne postoji u našem zakonodavstvu. Ipak, nastavlja HAK, riječ je o obmanjivanju i zavaravanju potrošača, tj. kupca vozila, i smatra se kršenjem Zakona o zaštiti potrošača i Kaznenog zakona.

Kako je tu uglavnom riječ o pribavljanju manje imovinske koristi, jedini način kako pokrenuti kazneni postupak jest podizanje privatne tužbe i vještačenje vozila u sudskom postupku. Ako je kupoprodaja provedena između pravne i fizičke osobe, za što fizička osoba ima valjani račun, prijavu može podnijeti Državnom inspektoratu, sudovima časti itd. Postupak nije jednostavan pa HAK savjetuje kupcima oprez i korištenje dostupnih mogućnosti te im poručuje da zatraže potvrdu Centra za vozila Hrvatske i analiziraju podatke, servisnu knjižicu provjere u ovlaštenom servisu te da, ako mogu, zatraže dijagnostičku obradu u ovlaštenom servisu. “Posumnjate li, jednostavno odustanite od kupnje, a ako kupite vozilo i shvatite da ste prevareni, unajmite dobrog odvjetnika i naoružajte se strpljenjem i novcem”, poručuje u današnjem priopćenju HAK.

(Hina/pd)