Nije dovoljno da se u raspravu o budućoj optičkoj infrastrukturi u Hrvatskoj uključe samo telekomunikacijski operateri jer praksa ukazuje da takav kompromis neće biti dugog vijeka.

Podsjetimo, u petak su se na hitnom sastanku svi vodeći operateri, uključujući Hrvatski telekom i Vipnet, telekomunikacijski regulator i nadležno ministarstvo dogovorili da će Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije u kratkom roku formirati radnu skupinu za optičke mreže koja bi trebala predložiti model koji će poticati daljnja ulaganja u tu infrastrukturu. Iskustvo iz dosadašnje liberalizacije fiksnih telekomunikacija ukazuje da bi u osmišljavanje takvih modela za buduće investicije bilo nužno uključiti i velike gradove. Potvrđuje to primjer rješavanja pitanja DTK, koji je na terenu i dalje problematičan, iako su vlada, operateri i regulator usuglasili kompromisno rješenje.Centri poput Zagreba, Splita, Rijeke, Osijeka, Zadra, Varaždina, Karlovca, Pule i drugih danas sve manje mogu računati na ulaganja i vlastiti razvoj bez kvalitetne informacijske infrastrukture. Širok je to pojam koji uključuje mnogo pokazatelja, od raspoloživosti visoko-obrazovane radne snage i posebno znanstvenika, preko inovativnosti u tehničkom i poslovnom smislu pa sve do fizičke osnovice cijele priče – širokopojasne infrastrukture. Danas kad se govori o širokopojasnoj infrastrukturi to znači pričati o optičkim a ne telefonskim utičnicama. Takvi optički priključci omogućuju povećanje efikasnosti postojećih industrija i stvaranje potpuno novih poput raznih vrsta outsourcinga. Gradovima stoga treba omogućiti da iskažu svoj interes za optičke mreže jer u protivnom teško je očekivati da će “optički” kompromis biti dugog vijeka.