Jedanaesto izdanje izbora Gospodarstvenika i gospodarskog događaja godine, koji organiziraju Večernji list i Poslovni dnevnik, održava se u godini u kojoj hrvatsko gospodarstvo bilježi mješovite, ali strateški važne pomake.

Nakon ulaska u schengenski prostor i uvođenja eura dobilo je novu razinu percepcije stabilnosti i integracije u središte europskih tokova kapitala i ljudi, što se očitovalo u poboljšanju investicijskog okruženja i rastu povjerenja ulagača. Istodobno, usporavanje globalne potražnje i rast troškova prisiljavaju tvrtke na brže prilagodbe – modernizaciju, digitalizaciju te okretanje prema izvozu i visokoj dodanoj vrijednosti.

Prilagodba gospodarstva

Makroekonomski okvir u 2026. pokazuje koliko je važno održati fokus na konkurentnosti. U 2025. i 2026. fiskalna disciplina, ciljane investicije u infrastrukturu te aktivna monetarna i regulatorna politika stvorili su prostor za umjeren gospodarski rast. U isto vrijeme tržište rada suočava se s novom realnošću: prema službenim podacima, dinamika izdavanja radnih dozvola za radnike iz trećih zemalja znatno je usporila u odnosu na prethodno razdoblje, što upućuje na to da je vrijeme pomalo nekontroliranog zapošljavanja iz trećih zemalja iza nas. Ta promjena ima višestruke implikacije – od potrebe za većim ulaganjem u domaće obrazovanje i prekvalifikaciju do promjene strategije privlačenja međunarodnih radnika kroz selektivne i kvalitetnije programe.

Sektorski pomaci u protekloj godini mogli bi biti pokazatelj prilagodbe gospodarstva. Industrija je bilježila pomak u segmentu novougovorenih poslova u inozemstvu i veću orijentaciju na obrambene i energetske projekte, dok su uslužne djelatnosti, osobito turizam i ugostiteljstvo, nastavile konsolidaciju kroz ulaganja u kvalitetu i produljenje sezone.

Financijski sektor sve je više usmjeren na potporu tranzicijskim investicijama – od zelene energetike do industrijske modernizacije – što se ogleda u porastu kreditiranja proizvodnih projekata i specifičnih programa za mala i srednja poduzeća. Paralelno, slabija dinamika izdavanja radnih dozvola ubrzava potrebu za automatizacijom i digitalnim rješenjima u proizvodnji kako bi se nadoknadio manjak radne snage bez gubitka produktivnosti.

U takvom okruženju izbor za gospodarstvenika i gospodarski događaj godine dobiva dodatnu težinu. Posebno se vrednuju inicijative koje, uz kratkoročnu profitabilnost, jačaju dugoročne kapacitete gospodarstva. Ističu se kandidati koji financijsku uspješnost povezuju s jasnom dugoročnom strategijom.

Važan ostaje i političko-regulatorni okvir. Ograničavanje uvoza radne snage iz trećih zemalja zahtijeva jasne prioritete u razvoju vještina, povratku stručnjaka iz dijaspore i programima doškolovanja. Poticaji za e-tranziciju, ulaganja i izvoz pritom mogu ubrzati prerastanje domaćih kompanija u globalne igrače. Važnost regionalne povezanosti i ulagačkih prilika ne smije se podcijeniti. Projekti poput modernizacije luka u Rijeci i Pločama, energetskih terminala i logističkih koridora povećavaju atraktivnost RH za međunarodne lance opskrbe, a lokalne tvrtke dobivaju mogućnost uključenja u vrijednosne lance s višom dodanom vrijednošću.

To otvara prostor i za strateške akvizicije te partnerstva s međunarodnim fondovima i bankama, što podiže standarde upravljanja i korporativne transparentnosti. U tom smislu izbor gospodarskog događaja godine valorizirao je projekte koji su katalizatori šire gospodarske transformacije – one koji omogućuju multiplicirane učinke na zapošljavanje, izvozne kapacitete i regionalni razvoj.

konkurentska prednost

Zašto nekima posao raste, a drugi se godinama vrte ukrug?

promo

Nissan na hrvatsko tržište dovodi novu generaciju modela koji je obilježio razvoj električnih automobila

Upravljanje izazovima

U godini u kojoj bilježimo usporavanje izdavanja radnih dozvola iz trećih zemalja pozornost se pomiče na domaće kapacitete, pametnu migracijsku politiku i transformaciju radnih mjesta kroz digitalizaciju i automatizaciju.

Nagrađivanje onih koji upravljaju tim izazovima s vizijom i stručnošću šalje snažnu poruku: uspjeh se mjeri ne samo brojkama na kraju godine, nego i ostavštinom koju stvaramo za sljedeće generacije gospodarstvenika. (Večernji list)