Iako oni koji ga poznaju tvrde da mu je politika uvijek bila draga, vidi se da je ministar turizma Veljko Ostojić došao iz realnog sektora, u kojem nema puno filozofiranja, gdje se odluke donose preko noći i prilagođavaju situaciji bez puno filozofiranja, ali s jasnim dugoročnim ciljem i strategijom.

Svaki dan suvišnih promišljanja i krivudanja u tvrtkama vrlo jasno se vidi u izvješćima o poslovanju koja se sastavljaju kvartalno, a ne svake četiri godine, kao u politici. Bez strateških vizija rijetko koja tvrtka može računati na dugoročan rast. Takva logika dobro se može iščitati iz Ostojićevih poteza, među kojima je i skidanje 14 sajmova s proračuna Hrvatske turističke zajednice (HTZ), ili pak snažno okretanje njemačkom tržištu. Da HTZ mora smanjiti svoje sajamske aktivnosti i novac preusmjeriti na modernije kanale promocije, dugo se govori među znalcima. No, dosad se nitko to nije odvažio napraviti, a štandovi HTZ-a po inerciji su se ponegdje sklapali bez realne osnove. Primjer je relativno novi hrvatski, pokazalo se prilično otužan i poluprazan, turistički sajam Crotour na zagrebačkom Velesajmu, na kojem je HTZ imao nacionalnu prezentaciju. Na svaki su Crotour morali doputovati svi direktori stranih predstavništava HTZ-a kako bi održali prezentacije pred nekolicinom novinara i turističkih agenata, tek toliko. Od iduće godine štanda HTZ-a neće biti na Crotouru, čime će se uštedjeti dio od gotovo milijun eura, za koliko će se smanjiti sajamska blagajna. 

No, gotovo pola milijuna eura uložit će se u partnerstvo s najvećim bavarskim turističkim sajmom F.re.e 2014. godine. Za razliku od bivših garnitura koje su hvalile njemačke goste, tradicionalno najbrojnije u Hrvatskoj, Ostojićeva ekipa odlučila je od Njemačke izvući još više. Posrijedi je najizdašnije emitivno turističko tržište na svijetu. Nijemci su lani na putovanja u inozemstvo potrošili 60 milijardi eura. Od oko 35 milijuna Nijemaca koji su lani putovali u inozemstvo njih samo tri posto posjetilo je Hrvatsku, koja je peta turistička destinacija u Njemačkoj. Posjetitelji sajma F.re.e zarađuju između tri i pet tisuća eura mjesečno, najčešće putuju autom, a Hrvatska, osim blizine, ima sadržaje koje žele. Ulaganje od pola milijuna eura trebalo bi nam donijeti dvoznamenkast rast broja njemačkih gostiju u idućim godinama. Računica je zaokružena, a birači imaju temelj za konačnu ocjenu.