Prema podacima Eurostata, godišnja stopa inflacije u eurozoni u siječnju je porasla za 0,8 posto, što je neznatno više od predviđanja analitičara, koji su očekivali porast od 0,7 posto.

Najveći porast cijena u odnosu na siječanj protekle godine zabilježile su cijene duhanskih proizvoda, dok su najveće smanjenje zabilježile cijene goriva i transporta. U kontekstu inflacije među zemljama eurozone najvišu stopu imale su Finska sa 1,9 posto te Estonija sa 1,6 posto, dok su pad razine cijena zabilježili Cipar, i to 1,6 posto, te Grčka, gdje je pad iznosio 1,4 posto. Ovakvim se pokazateljima barem zasad otklanjaju mogućnosti deflacije u eurozoni jer je evidentno da stanovnici eurozone ne odgađaju potrošnju i ne čekaju pad cijena proizvoda, kao što je bio slučaj u samom jeku krize. Ipak, posrijedi je četvrti uzastopni rast cijena na godišnjoj razini manji od jedan posto, što dovoljno govori o sporosti inflatornih kretanja u zemljama koje koriste euro kao sredstvo plaćanja. Naravno, takvo kretanje potrošačkih cijena u postavljenim je okvirima Europske centralne banke (ECB), koja inflaciju želi održati ispod razine od dva posto.

Prema riječima predsjednika Europske centralne banke Marija Draghija, dugotrajan rast potrošačkih cijena daje razlog za optimizam u vezi s kako povratkom povjerenja potrošača, tako i gospodarskim oporavka u cjelini, ali taj oporavak nije još u tolikoj mjeri održiv da bi se strahovi od moguće pojave deflatornih pritisaka u potpunosti isključili. U slučaju da se slabosti u rastu povjerenja potrošača i rastu razine cijena ipak intenziviraju, Europska centralna banka će poduzeti dodatne akcije na tržištu kojom bi takve trendove zaustavila i okrenula u pozitivnom smjeru. U tom je slučaju najizglednije da će ECB posegnuti ili za daljnjim smanjenjem referentne kamatne stope, koja je trenutačno na povijesno najnižoj razini od 0,25 posto, ili s nastavkom politike otkupa državnih obveznica na sekundarnom tržištu, čime bi se likvidnost sustava dodatno povećala. Dok se rast inflacije u eurozoni posljednjih mjeseci ustabilio ispod razine od jedan posto, u SAD-u je razina cijena u siječnju na godišnjoj razini zabilježila rast od 1,6 posto.

Ekspanzivna monetarna politika u najvećoj je svjetskoj ekonomiji zasad evidentno postigla bolje rezultate, što se u prvom redu vidi iz stupnja oporavka bruto društvenog proizvoda. Stopa rasta u SAD-u je na kraju protekle godine iznosila 3,2 posto, dok je u eurozoni rast dosegnuo jedva 0,5 posto. Naravno, eurozona ima velik uteg u obliku svojih perifernih članica koje su bile najviše pogođene globalnom financijskom krizom i čiji je oporavak tekao najsporije, usporavajući i oporavak eurozone u cjelini. Kao jedan od uspjeha ekspanzivne politike američkih Federalnih rezervi treba spomenuti i smanjenje stope nezaposlenosti sa 10 posto na vrhuncu krize na trenutačnih 6,6 posto, dok se u eurozoni stopa nezaposlenosti već dugo ne spušta ispod razine od 12 posto. Stoga će se politika niskih kamatnih stopa vjerojatno dulje zadržati u eurozoni nego u SAD-u, posebno uzevši u obzir spomenute razine inflacije koje omogućuju održavanje visoke razine likvidnosti u novčanom sustavu a da pritom inflacija ne  ugrozi ekonomski oporavak.

Prema predviđanjima većine analitičara, povećanja referentnih kamatnih stopa neće biti prije polovice iduće godine, i to najprije  u SAD-u, a tek potom u zemljama eurozone, nakon što gospodarski oporavak postane u potpunoj mjeri održiv. Razdoblje postupna završetka razdoblja jeftinog novca na globalnoj bi razini moglo dovesti i do snažnijeg povlačenja investitora iz rizičnijih klasa imovine, ali o tome je još, prema svemu sudeći, prerano govoriti. Kad je riječ o situaciji u Hrvatskoj, evidentan je trend pada razine potrošačkih cijena, pa je tako u siječnju zabilježen rast stope inflacije od samo 0,1 posto. Ekspanzivna monetarna politika koju provodi naša središnja banka zasad ne pokazuje učinke slične onima koje su postignuti u velikim svjetskim gospodarstvima, pa će za veće pomake biti nužno poduzeti efikasne gospodarske reforme koje će, u kombinaciji s fiskalnom politikom, napokon domaću privredu pogurati prema izlazu iz dugotrajne recesije.