Prozivanje Vlade u Saboru iz redova oporbe, koja zahtijeva promjenu ekonomske politika zbog straha od daljnjega urušavanja gospodarstva, ponajprije je u funkciji tipičnih političkih ciljeva.

Naime, ni ekonomska politika ove Vlade, ni one koja bi to htjela biti, sama po sebi danas ne može pridonijeti promjeni ekonomske situacije u Hrvatskoj. Dobrim dijelom ona je određena prošlošću, a tek u manjoj mjeri propustima ove Vlade. Činjenice govore da je više prethodnih vlada za svojega mandata povećavalo poreznu presiju zbog neproduktivne potrošnje, pa je došlo do pravog bujanja birokacije. Time su opteretile mogućnosti rasta gospodarstva, posebice privatnog sektora koji de facto financira sve javne rashode unatoč krizi. Utoliko je najava prvog većeg reza u javnom sektoru nagli zaokret koji je velika stvar. Poklapa se s početkom rješavanja nelikvidnosti. Unatoč rezervama zbog dvojbi oko puštanja probnih balona, najava je dobra. Signal je da se Vlada prvi put želi početi rješavati utega koji koči gospodarski napredak. To bi trebalo dovesti do nižih poreza, o čemu u cijelosti ovisi perspektiva poduzetništva. Porast BDP-a u Hrvatskoj u rukama je poduzetnika čiji je poslovni rezultat dobit, a ne gubitak. Oni drže ključ zapošljavanja, investicija i veće potrošnje. Bez onih koji se bave svojim biznisom i ostvaruju profit bit će teško pomaknuti se sa sadašnje točke razvoja. Jesu li Vlada i svi subjekti svjesni toga da je profit pokretač tržišnoga gospodarstva?