Europska komisija u srijedu je objavila prijedlog za uspostavu jedinstvenog mehanizma za nadzor svih banaka u eurozoni, što je prvi korak prema uspostavi bankovne unije i preduvjet za neposrednu dokapitalizaciju banaka iz europskih fondova za spas eura.

Prijedlog je u govoru o stanju Unije na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta predstavio predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso. Središnju ulogu u nadzoru svih šest tisuća banaka u eurozoni imala bi Europska središnja banka (ECB). Barroso je rekao da treba učiniti sve da se jedinstveni nadzor banaka uspostavi do početka sljedeće godine, što onda otvara put izravnoj dokapitalizaciji banaka iz fondova za spas eura. “Novi sustav u kojem ECB ima središnju ulogu i koji uključuje nacionalne supervizore, vratit će povjerenje u nadzor svih banaka u eurozoni. Europski parlament će imati ključnu ulogu u demokratskom nadzoru. Naš prioritet treba biti uspostava europskog nadzora do početka sljedeće godine. To će također otvoriti put za odluke o korištenju europskih fondova za spas eura za dokapitalazaciju banaka. Želimo prekinuti vezu između država i njihovih banaka. Ubuduće gubitci banaka ne bi trebali biti dugovi građana i dovoditi u pitanje financijsku stabilnost čitavih zemalja”, rekao je Barroso.

Prijedlog Komisije trebaju odobriti zemlje članice, koje će se morati odreći dijela suverenosti kada je nadzor banaka u pitanju. Njemačka se protivi prijedlogu da se nadziru sve banke u eurozoni, nego samo one najveće, dok u Komisiji ističu da i male banke mogu izazvati velike probleme. Uspostava bankovne unije predviđena je u tri koraka: najprije ECB dobije ovlasti za nadzor banaka u eurozoni i u zemljama članicama izvan te zone, a koje to žele prihvatiti; zatim se uspostavlja fond za zatvaranje banaka u poteškoćama te mehanizam za zaštitu depozita građana u eurozoni. Europska središnja banka bi, među inim, dobila ovlasti za izdavanje i oduzimanje bankovnih licenci, odobravala bi ili odbijala udruživanje banaka, nadzirala bi zaduženost i likvidnost banaka.

ECB će moći na vrijeme intervenirati kada banka krši ili postoji opasnost od kršenja odredbi o obaveznim rezervama kapitala i nametati im korektivne mjere. Jedinstveni nadzorni mehanizam predstavlja najveću promjenu u upravljanju eurozonom od stvaranja zajedničke valute. Time bi EU dobila neke federalne ovlasti, a to bi predstavljalo i daljnji korak u uspostavi bankovne unije, koja je načelno dogovorena na summitu u lipnju ove godine. Bankovna unija je jedan od četiri temelja dugoročne strategije za rješavanje krize u eurozoni, koja bi do kraja ove godine trebala dobiti konkretne oblike. Preostala tri stupa su fiskalna unija te jačanje ekonomske i političke unije. Na summitu čelnika EU-a 28. i 29. lipnja 2012. godine postignut je dogovor o produbljivanju ekomomske i monetarne unije kao dio odgovora na krizu koja potresa Uniju, a bankovna unija jedan je od glavnih stupova čvršće integracije.

Uvođenje zajedničke valute te jedinstveno tržište omogućili su rast bankama, koje su se proširile i preko granica svojih država i razvile aktivnosti u drugim zemljama. Istodobno, nadzor banaka ostao je u nacionalnim rukama. Budući da se kriza banaka prelijeva preko državnih granica, koordinacija nadzornih mehanizama zemalja članica više nije dovoljna i stoga su se u EU-u odlučili za integrirani nadzor.

(Hina/pd)