Ključni prioriteti Hrvatske u idućoj godini moraju biti gospodarski rast, ubrzana privatizacija i komercijalizacija infrastrukture. Poruka je to najnovijega “Tranzicijskog izvješća” Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) za 2011. u dijelu koji se odnosi na Hrvatsku. Premda nam EBRD priznaje da je uspješno zaključenje pregovora s EU poticaj za rast gospodarstva, podsjeća na to da nema alternative strukturnim reformama. One trebaju ići u smjeru smanjenja veličine državnog aparata i potrošnje, kao i dodatnog povećanja fleksibilnosti tržišta rada i promocije poslovnog okruženja.

Državna kontrola
Visoko je na top-ljestvici prioriteta EBRD-a proces privatizacije, koji je, smatra ta banka, prespor i trebalo bi ga ubrzati. “Relativno velik broj kompanija i dalje je pod državnom kontrolom, a proces dezinvestiranja tih udjela bio je vrlo ograničen posljednjih godina. Važno je nastaviti restrukturiranje kako bi se u konačnici smanjio relativno velik udio državnih subvencija”, stoji u izvješću. Tek su četiri tvrtke u kojima država ima većinski udio privatizirane, kao i 68 manjinskih udjela, što je generiralo 11 milijuna eura prihoda. U državnim rukama ostaje oko 600, uglavnom zaduženih tvrtki.

Infrastruktura u najam
Slučajno ili ne, upravo kad su u medije procurili planovi o davanju autocesta u koncesije, EBRD je kao jedan od prioriteta nove administracije istaknuo komercijalizaciju infrastrukture. Za razliku od autocesta o kojima pišu domaći mediji, EBRD podsjeća na to da bi primjena energetske razvojne strategije i akcijski plan za obnovljive izvore, dokumenti usvojeni prije nekoliko godina, povezali cijene s troškovima i time podigli energetsku učinkovitost.

Spore reforme
Osvrćući se dosadašnji tijek godine, EBRD ističe da se mjere iz Programa gospodarskog oporavka (PGO) presporo primjenjuju, a dio njih koji se odnosi na povećavanje konkurentnosti tek se treba usvojiti. “Reforme zaostaju u nizu područja od fleksibilnijeg utvrđivanja plaća i smanjenja javnog sektora”, konstatira EBRD. Tranzicijsko izvješće na uzroku od 39.000 anketiranih utvrdilo je da su građani, koje je kriza jače pogodila, postali manje skloni demokraciji. Jači pad podrške, od čak 20 posto, dogodio se u naprednijim zemljama poput Slovenije i Mađarske, jer su one doživjele ozbiljniji pad, dok je u mlađim tranzicijskim državama podrška porasla poput regije bivšega Sovjetskog Saveza.

Packa HNB-u

Preniske devizne rezerve
Izvješće EBRD-a uputilo je kritiku HNB-u da su, unatoč niskoj inflaciji, devizne rezerve niske u usporedbi s usporedivim zemljama te da su banke iznimno ovisne o vanjskom financiranju. Financijski sektor općenito je dobio pozitivne ocjene: kao cjelina bankarski je sektor dobro kapitaliziran i profitabilan iako su loši krediti znatno porasli. Najteže posljedice krize uspjeli su izbjeći i mirovinski fondovi.