Ponuda njemačkog Gitonea da državnom ACI-ju za samo jedan euro proda svoju polovicu vlasničkog udjela u tvrtki ACI Gitone, osnovanoj za projekt ACI marine Rijeka Porto Baroš, podigla je veliku prašinu u hrvatskoj javnosti.

Iako se na prvi pogled ova ponuda čini sjajnom prilikom za potpunu kontrolu države nad realizacijom vrijednog projekta, upućeni uvjeravaju da bi država mogla ipak odbiti korištenje svog prava prvokupa. Razlog za odabir takve solucije jest u tomu što njemački investitori zapravo ne bježe iz projekta.

Naime, odbije li država ponudu, svoj udjel ACI-jeva partnerska tvrtka Gitone Kvarner u tom slučaju namjerava prenijeti tvrtki Kvarner Maritime projekt. Riječ je o netom osnovanoj tvrtki iza koje na kraju lanca i dalje čvrsto stoji grupacija Gitone njemačke obitelji Lürssen.

Luksuzne jahte i nautički biznis

Ta je grupacija globalno najpoznatija po brodogradnji, a njezin je vojni sektor nedavno kupio njemački obrambeni div Rheinmetall. Upravo je ta povijesna suradnja pokrenula golemo preslagivanje karata unutar Lürssenovog poslovnog carstva s ciljem strogog razdvajanja civilnog biznisa od bilo kakvih regulatornih i drugih obveza proizišlih iz transakcije s Rheinmetallom.

Dio tog procesa je i prebacivanje projekta riječke marine pod kapu novog, isključivo civilnog entiteta. Čelni čovjek novoosnovane tvrtke Kvarner Maritime projekt upravo je Daniel Michael Kartje, glavni izvršni direktor grupacije Gitone, zadužen za upravljanje cjelokupnim civilnim, hotelskim, nautičkim i nekretninskim poslovima Lürsena na Kvarneru.

Kao motiv za promjenu statusa u ACI Gitoneu smatra se i operativno odvajanje od opatijskog hotelskog lanca Liburnia Riviera Hotels (LRH), u kojoj je Gitone većinski vlasnik. O povlačenju Lürsena iz LRH-a u poslovnim se krugovima već duže vrijeme spekulira. Razdvajanjem riječke marine od hotelskog biznisa umanjuje se potencijalne pravne i financijske komplikacije za budućeg kupca hotela, a s druge strane taj manevar omogućuje i ispunjenje želja Lürssena da u riječkoj marini ostane partner države.

Nakon izlaska iz vojne industrije, naime, Lürssenov je primaran fokus gradnja luksuznih megajahti i nautički biznis. Prebacivanjem udjela koji drži Gitone Kvarner na Kvarner Maritime projekt, tvrtku koja je i službeno registrirana za lučke djelatnosti i iznajmljivanje plovila, Lürsen potvrđuje namjeru da se zadrži u projektu Porto Baroš neovisno o sudbini svojih ostalih investicija na Kvarneru.

Prihvaćanje ponuđene opcije prvokupa i preuzimanje 100-postotnog vlasništva za državni lanac marina značilo bi, pak, hitno osmišljavanje nove financijske konstrukcije za samostalnu realizaciju projekta. Cijena marine Porto Baroš prema zadnjim informacijama već je skočila za 30 milijuna eura u odnosu na koncesijski ugovor, na 80 milijuna.

jednostavnije korištenje

Jednim klikom do usluge, ali kome se obratiti kad nastane problem?

Kaić s velikom misijom

Dok jedni zaboravljaju stare vještine, na Murteru ih prenose na nove generacije

Odluka da država u investiciju krene dalje potpuno sama zacijelo bi dodatno usporila realizaciju, koja već sada debelo kaska, jer je prema prvotnim planovima marina trebala biti dovršena još ove godine. Nedavno su rokovi za dovršetak i ishođenje uporabne dozvole pomaknuti za tri godine, na 2029. Partnerstvo s Lürssenom, osim podjele financijskog tereta, podrazumijevalo je njegov doprinos u operativnom poslovanju, prvenstveno privlačenjem elitne klijentele i dovođenje megajahti na riječke vezove.

U igri i novi partner

Ponudu otkupa vlasničkog udjela njemačkog partnera, istina, prate i glasna nagađanja o mogućoj promjeni partnera, odnosno opciji da umjesto sama, država priču s Porto Barošem dalje nastavi s novim strateškim partnerom.

U tom kontekstu najčešće se spominju talijanski fondovi i tamošnje tvrtke pod čijim upravljanjem već posluju luksuzne marine na sjevernom Jadranu. Za njih bi riječka marina s pet sidara i u kombinaciji s ugovorenim širenjem koncesije na cjelokupan prostor postojeće putničke luke, bio pun pogodak u planovima za ekspanziju i s ove strane obale.

U kuloarima se pojavljuju i nagađanja o mogućnosti uključenja domaćih mirovinskih fondova, u slučaju da se ACI, odnosno Vlada i resorno Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, odluče prihvatiti Lürssonovu ponudu. Konačan scenarij trebao bi se znati već u idućim tjednima, zbog predviđenih rokova za donošenje odluke.