Nitko nije dosljedniji u osuđivanju globalista i globalizma od Donalda Trumpa. Carina mu je možda omiljena riječ, ali globalist je njegov omiljeni epitet. Kako je ironično, dakle, da su se Trump i njegova druga administracija pojavili kao uber-globalistička nakaznost.

Trumpov se pokret MAGA (“Učinimo Ameriku ponovno velikom”) navodno odnosi na okretanje leđa ostatku svijeta. Nastavno na izolacionistički pokret “Amerika na prvom mjestu” pilota Charlesa Lindbergha iz 1930-ih, njegov je cilj razvrgnuti prekogranične veze koje su desetljećima podupirale ekonomske odnose.

Prije MAGA-e, prevladavala je slobodna i otvorena trgovina. Zemlje poput Kine i Rusije uvedene su u Svjetsku trgovinsku organizaciju pod pretpostavkom da će ih integracija s globalnim gospodarstvom potaknuti prema političkoj liberalizaciji.

Veliki broj migranata, kvalificiranih i nekvalificiranih, svake je godine prelazio u Ameriku, tražeći ekonomske prilike koje nisu mogli pronaći kod kuće. Ali liberalni svjetski poredak sada je zamijenjen Trumpovim zbunjujućim nizom carina, uglavnom usmjerenih protiv dugogodišnjih američkih prijatelja i saveznika, i često brutalnim deportacijama migranata.

Štoviše, dok su Sjedinjene Američke Države prethodno osigurale globalni sustav otvorenih tržišta kapitala, sada Trumpovi savjetnici predlažu izvanredne intervencionističke mjere za uvođenje novog režima.

Između ostalog, žele pretvoriti kratkoročne državne vrijednosne papire u vrlo dugoročne obveznice, što je iznimno razoran potez koji bi većina vlasnika obveznica smatrala neispunjavanjem obveza. U svakom slučaju, cilj Trumpove administracije je odbaciti stupove sustava koji mnogi pristaše MAGA-e više ne smatraju korisnim.

Globus na stolu
Ali Trump je zapravo još uvijek u potpunosti uključen u igru globalizacije. Njegov ključni savjetnik i financijski podupiratelj, Elon Musk, ima ogroman međunarodni portfelj poslovnih interesa, posebno u Kini, a sam Trump ima udjele u nekretninama diljem svijeta. Takvi globalni interesi ključni su za novu američku politiku. Jedina prava karta koju bi Trump mogao odigrati kako bi doveo ruskog predsjednika Vladimira Putina za pregovarački stol je mogućnost velikog priljeva američkih ulaganja u rusku energiju i minerale.

Korporativni program

ENT Summer Camp – 25 godina razvojnih prilika za mlade

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret

Trumpov “transakcijski” pristup (međunarodno sklapanje poslova) samo je globalizam pod drugim imenom. Izraz “globalist” dolazi od Ernsta Jäckha, znanstvenika koji je emigrirao iz Njemačke i došao na Sveučilište Columbia, koji je upotrijebio tu riječ u knjizi iz 1943. godine, The War for Man’s Soul (Rat za čovjekovu dušu), kako bi opisao prirodu “hitlerizma”. Nacistički vođa, napisao je Jäckh, “započeo je ‘sveti rat’ kao Bogom poslani vođa ‘izabranog naroda’ stvorenog ne za imperijalizam već za globalizam – njegov svijet bez kraja”.

Hitler i Staljin bili su globalisti u smislu da su osvajanje i širenje utjecaja smatrali ključem za promicanje interesa vlastitih režima. Obojica su čak držali globus na stolu, izbor dizajna interijera koji je nezaboravno satiriziran u Velikom diktatoru Charlieja Chaplina. Ubrzo se ta etiketa pojavila u raspravama o mjestu Amerike u svijetu.

Nakon Drugog svjetskog rata, protivnici američkog internacionalizma upotrijebili su ga kao pejorativ (ponekad prikladno) protiv sustava Ujedinjenih naroda ili američkih intervencija u Koreji, Vijetnamu i na Bliskom istoku. U tim slučajevima, ta je etiketa imala određenu retoričku snagu jer se još uvijek shvaćala kao globalna jagma za moći kojoj je nedostajalo bilo kakvo temeljno etičko načelo.

Istina, neki zagovornici MAGA-e tvrde da slijede dublje načelo u svom pokušaju preispitivanja svjetskog poretka. Naziva se suverenizam, ideja da zemlja ima isključivu dužnost prema vlastitim građanima. Kao što je potpredsjednik J.D. Vance rekao za Fox News u siječnju: “Volite svoju obitelj, a zatim volite svog susjeda, pa volite svoju zajednicu, pa volite svoje sugrađane u vlastitoj zemlji. A nakon toga možete se usredotočiti i dati prioritet ostatku svijeta”. Zatim je objavio na Muskovoj X platformi da to objasni: “Samo proguglajte ordo amoris”.

Bitka za dušu svijeta
Iako je malo vjerojatno da su Vanceovi pristaše razumjeli tu referencu, ona je izazvala burnu raspravu među intelektualcima. Ordo amoris (“poredak ljubavi”) odnosi se na prikaz svetog Augustina o posljedicama božanske ljubavi. Kako kršćani mogu podržavati svoju dužnost da vole sve ljude kada takva ljubav neizbježno uključuje izbore, ili ono što bi moderni politolozi nazvali kompromisima? Vanceov odgovor je da bi dobročinstvo (caritas) prvo trebalo ići onima koji su nam najbliži.

Ali nigdje u augustinskoj ili kršćanskoj tradiciji zapravo se ne kaže da je obitelj na prvom mjestu, a slijede je geografski bliski susjedi, i tako dalje. Naprotiv, caritas se uvijek posebno odnosio na nečije obveze prema neznancima, a globalizacija već dugo znači da se takve interakcije mogu odvijati na velikim udaljenostima.

U zapanjujućem i prosvjetljujućem potezu, papa Franjo, koji ima daleko više kredibiliteta da se izjasni o katoličkoj doktrini od nedavnog obraćenika Vancea, iznio je upravo to u pismu upućenom američkim biskupima. “Pravi ordo amoris koji se mora promicati”, objašnjava Franjo, “je ono što otkrivamo neprestano razmišljajući o prispodobi o milosrdnom Samaritancu”

Isto tako, Ivan Pavao II., poljski papa kojeg su mnogi konzervativci nekoć slavili, uvijek je naglašavao da je solidarnost, bratska ljubav, središnja za svako kršćansko razumijevanje pravilno uređenog moralnog svemira. A Pio XII., kao što naglašava Franjino pismo, formulirao je Apostolsku konstituciju o skrbi za migrante.

Globalizam, kao etički neutemeljena potraga za prednostima na međunarodnoj razini, u srži je pokreta MAGA. On promiče viziju koja će u konačnici dovesti do nereda, a ne reda. Jäckh je imao pravo u vezi bitke za dušu svijeta. Spas za SAD sada se može kriti u tome da učinimo Ameriku ponovno principijelnom.

© Project Syndicate 2025.