Kakvi su trenutni gospodarski izgledi na globalnoj razini u usporedbi sa situacijom od prije godine dana? Godine 2017. svjetsko je gospodarstvo proživljavalo sinkroniziranu ekspanziju, s ubrzanjem rasta u naprednim gospodarstvima i u gospodarstvima u nastajanju. Nadalje, unatoč snažnijem rastu, inflacija je bila blaga, ako ne i u padu, čak i u gospodarstvima poput Sjedinjenih Američkih Država, gdje je došlo do sužavanja spreadova na robnom tržištu i na tržištu rada.

Snažniji rast i inflacija još uvijek ispod cilja omogućili su da nekonvencionalna monetarna politika ili ostane u potpunosti na snazi, kao što je slučaj u eurozoni i u Japanu, ili da se vrlo postepeno poništi ili vrati u prethodno stanje kao u SAD-u. Kombinacija snažnog rasta, niske inflacije i lake zarade novca nagoviještali su da je volatilnost tržišta niska. Također, uslijed vrlo niskih prinosa na državne obveznice, životna sila ulagača bila je vrlo visoka, što je povisivalo cijene brojne rizične imovine.

Dok su Sjedinjene Američke Države i globalni vlasnički kapital ostvarivali visoki povrat, uvelike se održavala kontrola nad političkim i geopolitičkim rizicima. Tržišta su odlučila pokloniti povjerenje američkom predsjedniku Donaldu Trumpu tijekom prve godine njegovog mandata usprkos osnovanim razlozima za sumnju; dok su ulagači slavili njegove porezne rezove i deregulacijsku politiku. Brojni komentatori čak su zagovarali stajalište da desetljeće "novog mediokriteta" i "sekularne stagnacije" ustupaju pred novom fazom postojanog i snažnijeg rasta.

Drugačija slika
Ako se ubrzano vratite u 2018. godinu cijela slika izgleda osjetno drugačije. Iako svjetsko gospodarstvo još uvijek proživljava laganu ekspanziju, rast više nije sinkroniziran. Dolazi do usporavanja gospodarskog rasta u eurozoni, Ujedinjenom Kraljevstvu, Japanu i nizu krhkih tržišta u nastajanju. I dok gospodarstva SAD-a i Kine još uvijek proživljavaju ekspanziju, gospodarstvo SAD-a pokreće neodrživ fiskalni stimulans. 

Što je još gore, znatan udio globalnog rasta kojeg pokreću Kina i Amerika trenutno je suočen s prijetnjom eskalacije trgovinskog rata. Trumpova je administracija uvela carine na uvoz čelika, aluminija i širok raspon kineske robe (a pojavit će ih se još cijeli niz), a ona također razmatra dodatne namete na uvoz automobila iz Europe i ostatka svijeta. Trenutno je došlo do zastoja u obnovljenim pregovorima o NAFTA-i. Stoga se povećava rizik od trgovinskog rata punih razmjera. U međuvremenu, uslijed činjenice da se gospodarstvo SAD-a nalazi blizu stanja pune zaposlenosti, politike fiskalnog stimulansa, zajedno s rastom cijena nafte i primarnih proizvoda, potiču domaću inflaciju. Posljedično, američke Federalne rezerve moraju povisiti kamatne stope brže od očekivanja, uz istovremeno izravnanje bilance.

Za razliku od 2017., američki dolar trenutno jača, što će dovesti do još većeg trgovinskog deficita SAD-a i više protekcionističkih politika dok Trump, pod pretpostavkom da ostane vjeran formi, okrivljava druge zemlje. Istovremeno, izgledi za višu stopu inflacije naveli su čak Europsku središnju banku na razmatranje postepenog ukidanja nekonvencionalnih monetarnih politika, što podrazumijeva manje akomodacije monetarne politike na globalnoj razini. Kombinacija snažnijeg dolara, viših kamatnih stopa i manje likvidnosti ne naslućuje svijetlu budućnost za tržišta u nastajanju.

Na sličan način, sporiji rast, viša inflacija i manje akomodacije monetarne politike smirit će raspoloženje ulagača usporedno s pooštravanjem financijskih uvjeta i povećanjem volatilnosti. Unatoč znatnoj korporativnoj dobiti  – potaknutoj poreznim rezovima – SAD i globalna tržišta vlasničkog kapitala kretala su se unutar uobičajenog raspona bez formiranja ikakvih trendova tijekom posljednjih mjeseci. Od veljače, tržišta vlasničkog kapitala potresaju bojazni od rasta inflacije i carina na uvoz, kao i reakcije na velike tehnološke kompanije. Tu su također rastuće bojazni uzrokovane tržištima u nastajanju poput tržišta u Turskoj, Argentini, Brazilu i Meksiku i uslijed prijetnje koju predstavljaju populističke vlade u Italiji i ostalim europskim zemljama.

Rizik stagflacije
Trenutno postoji opasnost od učinaka negativne povratne sprege između gospodarstava i tržišta. Usporavanje u nekim gospodarstvima moglo bi dovesti do još strožih financijskih uvjeta na tržištima vlasničkog kapitala, obveznica i kreditnim tržištima, što bi moglo dodatno ograničiti rast. Od 2010. godine, usporavanja gospodarskog rasta, epizode izbjegavanja rizika i korekcije tržišta povećale su rizik od stagdeflacije tj. sporog rasta i niske inflacije. Međutim, najvažnije središnje banke priskočile su u pomoć s nekonvencionalnim monetarnim politikama, dok su i rast i inflacija bili u padu.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

promo

A strana band: Poznata lica s malih ekrana pripremaju jedinstveni spektakl – očekuju se i posebni gosti iznenađenja

Ipak, po prvi put u ovom desetljeću, trenutno su najveći rizici od stagflacije (sporijeg rasta i više inflacije). Ti rizici uključuju negativni šok ponude koji bi mogao proizaći iz trgovinskog rata; više cijene nafte, uslijed politički motiviranih ograničenja ponude i inflacijske unutrašnje politike SAD-a. Još jedna velika razlika u 2018. je da Trumpove politike stvaraju dodatnu neizvjesnost.  S vremenom, politike poticanja rasta u SAD-u vrvjet će mjerama za smanjenje rasta. Čak i ako gospodarstvo SAD-a premaši potencijalni rast tijekom sljedeće godine, učinci fiskalnog stimulansa izblijedjet će do druge polovice 2019. godine i američki će Fed premašiti svoju dugoročnu ravnotežnu kamatnu stopu u pokušajima kontrole inflacije. 

© Project Syndicate, 2018.