Za razliku od mađarske vlade, hrvatski državni vrh nastavlja slučaj Ina-Mol mirno promatrati i bez puno uzbuđenja čekati nastavak službenih pregovora o izmjenama dioničarskoga ugovora s mađarskom naftnom kompanijom o Ini.

Jednoglasno se naš državni vrh zauzima za to da se politika drži postrance i hladno u slučaju šefa Mola, kao što se već hrvatska politika postavljala držala u slučaju Radimira Čačića, kada mu je sudilo mađarsko pravosuđe. Iz izjava premijera Zorana Milanovića, predsjednika države Ive Josipovića i ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka, koji je i šef pregovaračkog tima s Mađarima, može se zaključiti da situaciju s prijetnjama izlaskom Mola iz Ine zbog uhidbenog naloga za Zsolta Hernadija prihvaćaju racionalno, kao taktiziranje druge strane. A premda je burna reakcija Mađara nastavak pregovora učinila nemogućim, oni zapravo tek sada dobivaju na težini.

Posve je nejasno što će doista biti tema idućeg kruga pregovora, koji bi prema dogovorenoj dinamici trebao uslijediti za nešto manje od mjesec dana. No, bez obzira na to želi li se razgovarati o raskidu lošeg braka ili o nastavku partnerstva u Ini, hrvatska se strana za taj proces počinje ozbiljno pripremati. U četvrtak, dan nakon proglasa mađarske vlade, Ministarstvo gospodarstva oglasilo je natječaj konzultantima za poslove savjetovanja u pregovorima s Molom, a za tu je uslugu država spremna izdvojiti 10 milijuna kuna plus PDV. Takav potez hrvatske države ne iznenađuje zna li se da je druga strana za pregovaračkim stolom već angažirala vrhunske konzultantske snage.

Doduše, rok za ponude Ministarstvu gospodarstva je do polovice idućeg mjeseca, što znači i da do prosinca nije realno očekivati odabir savjetnika za pregovore s Molom. Neovisno o tomu, hrvatska se strana mora pobrinuti i da uzbudljivi predstojeći dani u odnosima dioničara ne naruše poslovanje Ine, posebice ako Mol doista odluči napustiti Hrvatsku. U naftnim krugovima, inače, kažu da interesa za Molovu poziciju u Ini ne nedostaje, a osim Rosnjefta spominje se i azerbajdžanski Socar.