EN DE

Dok Europa ubrzano puni vojne arsenale, borba protiv klimatskih promjena pada u drugi plan

Autor: Ivica Beti/VL
20. studeni 2026. u 15:00
Podijeli članak —
Lani su 23 države članice potrošile najmanje dva posto BDP-a na obranu, najviše Estonija, koja u tu namjenu izdvaja 3,4 posto BDP-a, a drugi najveći skok imala je lani Litva koja je već na četiri posto BDP-a/KAY NIETFELD/DP

Prioriteti članica EU-a se mijenjaju, a zahtjevi siromašnih zemalja za većom pomoći nailaze na zid.

Iako je lani premašen zacrtani klimatski prag od maksimalno 1,5 stupnjeva Celzija zagrijavanja planeta Zemlje do 2100. godine u odnosu na predindustrijsko razdoblje, Europska unija ima novi prioritet – naoružavanje. Osjetilo se to već na početku Konferencije UN-a o klimatskim promjenama (COP31) u Antaliji u Turskoj, gdje su se okupili predstavnici 200 zemalja.

Jasan je signal izostanak brojnih šefova vlada, uključujući i njemačkog kancelara Friedricha Merza. Njemačku u Turskoj predstavlja ministar zaštite okoliša Carsten Schneider. Od 27 zemalja članica EU, 22 su poslale ministre ili druge predstavnike. U Tursku tako nisu doputovali ni Emmanuel Macron, ni Pedro Sánchez, ni Giorgia Meloni…

Najviše izdvaja Estonija

Članovi afričke pregovaračke skupine, najglasniji zagovornici povećanja proračuna za klimu, rekli su da ih zapravo nije briga hoće li Merz doći ili ne, sve dok se postigne napredak u bitnim pitanjima. Neki predstavnici pacifičkih otočnih država izrazili su razumijevanje za europska ograničenja zbog povećanog izdvajanja za obranu, što se može, no traže da se barem već obećana sredstva isplaćuju brže i uz manje uvjeta.

Bez ‘velikih’ imena

Na klimatskoj konferenciji COP31 jasan je signal izostanak brojnih šefova vlada, uključujući Friedricha Merza, Emmanuela Macrona, Pedra Sáncheza, Giorgije Meloni…

Izdaci Europske unije za obranu rastu brže nego što je bilo predviđeno. Prema izvješću o obrambenim podacima Europske obrambene agencije (EDA) objavljenom u ljeto ove godine, obrambena potrošnja 27 država članica EU-a dosegla je 418 milijardi eura u 2025., što je povećanje od 20 posto u odnosu na 2024. godinu.

Predviđa se da će se potrošnja dodatno povećati na 454 milijarde eura do kraja ove godine, što odražava napore država članica u jačanju obrambenih sposobnosti. Obrambena potrošnja iznosila je 2,2 posto BDP-a EU-a u 2025. i očekuje se da će dosegnuti 2,4 posto u 2026. Predviđa se, također, da će ta ulaganja u 2026. činiti 36 posto ukupnih obrambenih rashoda, a potrošnja na istraživanje i razvoj u obrani povećati sa 17 milijardi eura u 2025. na 20 milijardi eura.

Isto izvješće EDA-e pokazuje da su 23 države članice potrošile najmanje dva posto BDP-a na obranu u 2025. Najveći skok u izdvajanju novca za obranu zabilježila je Estonija, koja u tu namjenu izdvaja 3,4 posto BDP-a, a drugi najveći skok imala je lani Litva koja je već na četiri posto BDP-a. Hrvatska je na 2,1 posto, Njemačka na 2,4, Francuska, Italija, Španjolska i Slovenija na dva, Poljska na 4,3 posto…

Njemačka bi pod Vladom Friedricha Merza za obranu u 2027. mogla izdvojiti oko 117 milijardi američkih dolara, Francuska 71 milijardu, Italija 50, Poljska 46,7, Španjolska 41,4, Norveška 17,6 milijardi…/MARKUS SCHREIBER/DPA

Glavni izvršni direktor EDA-e André Denk istaknuo je da je izdvajanje država članica EU-a u obranu “bez presedana”. “Prema trenutačnim trendovima, potrošnja do 2029. mogla dosegnuti čak 547 milijardi eura. U kombinaciji s instrumentima pokrenutima na razini EU-a u okviru inicijative ‘Spremnost obrane 2030.’ ta bi ulaganja trebala ojačati obrambene sposobnosti Europe, proširiti industrijske kapacitete te poboljšati spremnost i otpornost”, zaključio je Denk. Prema nekim procjenama, Njemačka bi za obranu u 2027. mogla izdvojiti oko 117 milijardi američkih dolara, Francuska 71 milijardu, Italija 50, Poljska 46,7, Španjolska 41,4, Norveška 17,6 milijardi…

Zbog trenutačne geopolitičke situacije, godišnji proračun EU-a za 2027. uključuje znatnu potporu Ukrajini, putem Instrumenta za Ukrajinu te zajma za potporu Ukrajini. Europski parlament i Vijeće Europske unije postigli su dogovor o proračunu za obranu i sigurnost za 2027. godinu u vrijednosti od 3,1 milijarde eura. Sredstva iz zajmova za potporu Ukrajini za iznose 650 milijuna eura, što je dodatak prethodno obećanom paketu od 90 milijardi eura.

Instrument za Ukrajinu zaseban je mehanizam osmišljen kako bi Kijevu omogućio pristup desecima milijardi eura kroz bespovratna sredstva i zajmove. Plan ReArm Europe/Readiness 2030, sveobuhvatna obrambena inicijativa Europske unije koju je Europska komisija predstavila prošle godine, predviđa 800 milijardi eura do 2030. godine kako bi se ojačali vojni kapaciteti EU-a, smanjila ovisnost o vanjskim saveznicima te odgovorilo na visokorizične sigurnosne prijetnje.

Taj bi plan, rečeno je na predstavljanju, povećao financiranje obrane dajući zemljama EU-a veću financijsku fleksibilnost. Povećanje BDP-a od 1,5 posto u obrambenim proračunima moglo bi stvoriti gotovo 650 milijardi eura fiskalnog prostora tijekom četiri godine, uz pokretanje instrumenta zajmova od 150 milijardi eura.

Vojne emisije, procijenjene na pet posto globalnih godišnjih emisija stakleničkih plinova, ostaju uglavnom neuračunate u nacionalne inventare/BEN BIRCHALL/PRESS ASSOCIATION

Dvostruka kriza

Više novca za ratnu industriju predviđa i Rusija. Procjenjuje se da su izdaci za obranu Ruske Federacije 2025. godine dosegli 132 milijarde eura, što je otprilike trećina izdataka za obranu u Europskoj uniji. Iduće godine bi se ta brojka mogla povećati na 174 milijarde, odnosno 5,5 posto BDP-a. Stvarni izdaci za obranu vjerojatno su podcijenjeni zbog ograničene transparentnosti u pogledu obrambenih troškova. Precizniju procjenu dodatno otežavaju i drugi troškovi, poput poticaja za novačenje te sredstava izvan Ministarstva obrane.

Borba protiv neimenovanog neprijatelja zbog kojeg treba kupovati oružje zasjenila je tako borbu protiv klimatskih promjena, no kako se ne bi stekao dojam da se ništa ne poduzima, u Turskoj je (opet) zaključeno da je potrebna hitna akcija, pa se u pismu koje je potpisalo 20 ministara, među kojima i osam iz zemalja članica EU-a, navodi kako se svijet suočava s dvostrukom klimatskom i energetskom krizom, u čijoj su srži fosilna goriva. U pismu se između ostalog, poziva na i na značajno povećanje financiranja siromašnijih zemalja za rješavanje klimatskih promjena.

547

milijardi eura mogla bi dosegnuti potrošnja država članica EU-a za obranu do 2029.

Blok prema afričkim zemljama

Afričke zemlje tražile su da se na dnevni red stavi niz pitanja o financiranju klimatskih promjena, konkretno, da se iznos utrostruči. No, kako prenose agencije, afrički blok naišao na snažan otpor, posebno od strane Europljana. Povjerenik EU za klimu Nizozemac Wopke Hoekstra još je u listopadu poručio da su razgovori o povećanju iznosa osuđeni na propast. Više novca ne traže samo zemlje u razvoju u Africi, već i u jugoistočnoj Aziji i Oceaniji.

Ako se uzmu u obzir sve emisije ugljičnog dioksida ikad ispuštene, velika većina pripisuje se zapadnim industrijaliziranim zemljama, dok posljedice tih emisija nesrazmjerno utječu na najsiromašnije zemlje svijeta, navodi u analizi njemački Focus. Jedan od primjera je pacifički otok Tuvalua koji proizvodi manje od 0,01 posto globalnih povijesnih emisija ugljičnog dioksida, a prijeti mu nestanak zbog podizanja razine oceana i mora uzrokovanog ljudskim djelovanjem. Europska unija je najveći svjetski donator financiranja borbe protiv klimatskih promjena s ukupno 32,3 milijarde eura godišnje, što je kap u moru. Bilo bi novca više, no rastući obrambeni izdaci sužavaju manevarski prostor.

“Postoji jasna promjena strategije. Trenutačno, na primjer, puno novca ulazi u obranu”, rekao je za Focus Christoph Bals iz ekološke organizacije Germanwatch. Nana Antwi-Boasiako Amoah, voditeljica pregovaračke skupine afričkih država, kazala je da je glavni izgovor koji dobivaju to da nema novca u proračunima. “Kako ja vidim, novca definitivno ima, samo ne za klimu. Mogu prikupiti novac za vojne intervencije preko noći, mogu prikupiti novac za energetsku sigurnost, pa zašto ne i za klimu? Zato jer to nije njihov prioritet”, kazala je Amoah.

Domaćini, Turci, za slogan su izabrali “Dijalog, konsenzus, akcija”, s time da je posljednja riječ otisnuta većim slovima. Na posljednjoj konferenciji u Belému u Brazilu odlučeno je da se najsiromašnijim zemljama osigura znatno više novca za zaštitu od posljedica klimatskih promjena, a sada bi trebalo donijeti konkretan plan tko bi taj novac i u kojem iznosu trebao osigurati. Unutar tzv. Koalicije visokih ambicija, koja uključuje i bogate i siromašne zemlje, konsenzusa nema. Jess Gasper Jr., ministar zaštite okoliša Maršalovih Otoka, podsjetio je da je trebalo osam godina da se osigura financiranje i dodao da bi sve trebalo ići brže jer vrijeme istječe.

Povećanje BDP-a od 1,5 posto u obrambenim proračunima moglo bi stvoriti gotovo 650 milijardi eura fiskalnog prostora tijekom četiri godine, uz pokretanje instrumenta zajmova od 150 milijardi eura/PHILIPP SCHULZE/DPA

EU želi da se Kina aktivnije uključi kao najveći svjetski proizvođač ugljičnog dioksida, no Kina se i dalje se poziva na svoj službeni status “ekonomije u nastajanju” i poručuje da odgovornost za financiranje leži na industrijaliziranim zemljama. Zanimljivo je i ponašanje domaćina, Turske. U vrijeme dok se pregovora o postupnom ukidanju fosilnih goriva, predsjednik Recep Tayyip Erdoğan najavljuje nove projekte crpljenja nafte. I Australija, koja se, navode analitičari, predstavlja kao klimatski prvak s opsežnom solarnom energijom i skladištenjem baterija, i dalje se uvelike oslanja na ugljen. Iako su se Sjedinjene Američke Države povukle iz Pariškog sporazuma o klimi, demokratski guverner Kalifornije Gavin Newsom poručio je u Antaliji da se – Amerika vratila. Barem jedan njezin dio.

“Kalifornija je stabilan i pouzdan partner. Nikada nismo otišli”, istaknuo je. U Tursku su uz Newsoma doputovali brojni članovi Kongresa, iako Sjedinjene Države više nisu potpisnice sporazuma. Demokrati su pobijedili na međuizborima, no predsjednik Trump drži se fosilnih goriva. “Trumpova glava je zaglavljena u pijesku natopljenom naftom”, slikovit je bio guverner Kalifornije koji je naglasio da su obnovljivi izvori energije jeftinija alternativa i da je sedam puta više radnih mjesta u sektoru čiste energije nego u sektoru ugljena, nafte i plina. SAD je drugi najveći svjetski emiter stakleničkih plinova nakon Kine. Klimatske promjene sve su izraženije, ali svijet je, zaokupiran ratovima.

Posustaje suradnja

Najnovije izvješće o pregledu jednakosti civilnog društva, koje je podržalo više od 320 organizacija civilnog društva, grupa i društvenih pokreta iz cijelog svijeta, službeno predstavljeno u Antaliji, analizira kako rastući militarizam i geopolitička konkurencija potkopavaju razinu međunarodne suradnje potrebne za rješavanje klimatske krize. Globalna vojna potrošnja dosegla je 2,9 bilijuna dolara u 2025. godini, preusmjeravajući resurse iz financiranja klime, dok vojne emisije, procijenjene na pet posto globalnih godišnjih emisija stakleničkih plinova, ostaju uglavnom neuračunate u nacionalne inventare, navodi se u izvješću.

“U međuvremenu, rat uništava ekosustave, slabi institucije i iskorjenjuje zajednice, potkopavajući otpornost na klimatske promjene i ostavljajući ljude ranjivijima na klimatske utjecaje”, ističu predstavnici civilnog sektora. Zemlje Globalnog sjevera nisu ispunile svoja obećanja i osigurale financiranje klimatskih mjera za podršku zemljama Globalnog juga. “Okvir za globalno pravedno postupno ukidanje vađenja fosilnih goriva i utvrđuje da se vađenje mora postupno ukinuti za 90 posto do 2040. godine”, napominju.

Autor: Ivica Beti/VL
20. studeni 2026. u 15:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati