Hrvatska vinska scena prošli je tjedan dobila izuzetno modernu vinariju koja je rezultat napornog rada i ulaganja jednog poznatog slavonskog vinara iz Kutjeva. Investicija u vinariju Galić vrijedna 54 milijuna kuna povećat će kapacitet ovog proizvođača za trećinu, a od 54 milijuna kuna, 35 milijuna uloženo je zgradu, te 19 u opremu. Vlasnik vinarije Josip Galić kaže kako će i dalje ostati boutique vinarija koja će pratiti trendove i proizvoditi kvalitetna vina, a ne se orijentirati na masovnu proizvodnju. Krajnji cilj im je razvoj cijeloga kraja, žele od Slavonije stvoriti hrvatsku Toskanu, jer ona to opravdano zaslužuje. Vinarija je počela sa sedam hektara vinograda i 30 tisuća boca vina. Danas ima 55 svojih hektara, a dio grožđa otkupljuje od lokalnih vinogradara. Kapacitet nove vinarije je 630 tisuća boca, a plan im je godišnja proizvodnja od 330 tisuća litara.

Ovo ulaganje, koje je izazvalo veliku pažnju medija proteklih dana, nije jedino u Hrvatskoj jer su i druge veće vinarije i privatni manji vinari krenuli u novi investicijski ciklus zahvaljujući novcu iz fondova EU. Točnije, iz tzv. Vinske omotnice za koju je godišnje namijenjeno više od 10 milijuna eura. Iako u početku potrošnje ovog novca iz tog programa nije bila dobra i nije davalo konkretne rezultate, očigledno je u posljednje dvije godine ipak došlo do većeg povlačenja sredstava i bolje iskorištenosti raspoloživih sredstava. Da se nešto ozbiljno događa u sektoru pokazala je i analiza Financijske agencije (Fina) prema kojoj je u prošloj godini došlo do značajnog rasta i povećanja investicija u djelatnosti proizvodnje vina i to za čak 156,4%, dok je u djelatnosti uzgoja grožđa zabilježeno smanjenje investiranja za 60,1 posto.

U minusu 2,7 milijuna kuna

Prema podacima Fine u djelatnosti proizvodnje vina u 2017. poslovalo je 230 poduzetnika koji su zapošljavali 1050 radnika, što je u odnosu na prethodnu godinu povećanje broja zaposlenih za 2,7 posto. Promatrana skupina poduzetnika ostvarila je 503,9 milijuna kuna ukupnih prihoda, 501,8 milijuna kuna ukupnih rashoda, a dobit razdoblja iznosila je 32,2 milijuna kuna, dok je gubitak iznosio 34,9 milijuna kuna. Zaključno vinari su, prema ovoj analizi, iskazali negativan konsolidirani financijski rezultat u iznosu od 2,7 milijuna kuna.

Zabilježili su smanjenje ukupnih prihoda za 12,4%, ukupnih rashoda za 12,2%, pala im je i dobit za 0,3% dok je gubitak bio veći za 4,1%, što je rezultiralo i povećanjem neto gubitka za čak 120,5 posto. Od ukupnog broja poduzetnika u proizvodnji vina 65,7 posto ih je poslovalo s dobiti, dok je 34,3 posto ostvarilo gubitak u poslovanju.

U pratećoj djelatnosti, tj. proizvodnji grožđa u 2017. poslovalo je 112 poduzetnika koji su zapošljavali 849 radnika. Oni su iskazali pozitivan financijski rezultat (15,2 milijuna kuna), što je znatno povećanje s obzirom na to da su u prethodnom razdoblju ostvarili neto dobit od tek 269 tisuća kuna. Od ukupnog broja proizvođača grožđa s dobitkom je poslovalo njih 71,4 posto. Ukupni ostvareni prihod su im iznosili 387,1 milijun kuna, što je povećanje od 22,2%. Ukupni rashodi porasli su za 17,4% u odnosu na 2016. godinu, a dobit za 46,3% (23,6 milijuna kuna), dok je gubitak razdoblja smanjen za 47,1% (8,4 milijuna kuna).

Prosječna mjesečna neto plaća zaposlenih kod poduzetnika u proizvodnji vina u 2017. iznosila je 4220 kuna, što je za 3,8% više u odnosu na prethodnu godinu te za 21,5% manje od prosječne mjesečne neto plaće zaposlenih kod poduzetnika na razini RH (5372 kuna). U djelatnosti uzgoja grožđa obračunata je prosječna mjesečna neto plaća u iznosu od 4660 kuna, što je 9,3% više u odnosu na 2016. godinu.

Unatoč povećanju uvoza za 99,6% u odnosu na prethodnu godinu, u djelatnosti proizvodnje vina od grožđa ostvaren je pozitivan trgovinski saldo od 20,7 milijuna kuna. Izvoz je povećan za 17,7%. U djelatnosti uzgoja grožđa izvoz je rastao za 41,8%, a uvoz za 65,5%, dok je trgovinski saldo smanjen za 9,1% u odnosu na 2016.

Mirovinski sustav

Zašto je trostupni mirovinski model pametniji nego što se misli?

Europsko energetsko tržište

‘Treba nam Europska energetska banka’

U 2018. 777.000 hl vina

Prve procjene Europske komisije pokazale su da će Hrvatska ove godine imati proizvodnju vina od 777.000 hektolitara što je za 35 posto više nego u prošloj godini, ali i 23 posto manje od petogodišnjeg prosjeka.

Europska komisija je objavila kako će oba godina za proizvodnju vina u EU biti izuzetno dobra u odnosu na prošlu godinu kada je u većini zemalja proizvodnja podbacila. Prognoze EK govore o tome da će EU imati proizvodnju od 175,6 milijuna hektolitara, što je 22,1 posto više nego u 2017., i 5,1 posto više od petogodišnjeg prosjeka.

Hrvatska je prema ovim procjenama među zemljama koje će imati jedan od najveći porasta proizvodnje u odnosu na prošlu godinu. Veći rast proizvodnje od Hrvatske imat će jedino Slovenija čija bi proizvodnja trebala biti 57 posto veća. U analizi Europske komisije objašnjeno je kako je ova godina vratila vjeru u vinski sektor nakon što je prošle godine proizvodnja zbog velikih klimatskih promjena bila na rekordno niskim razinama.

Podaci HGK pokazuju da izvozimo kvalitetna, a uvozima sve više vina lošije kakvoće. U tržnoj 2016/2017 ukupna domaća potrošnja vina iznosila je nešto više od milijun hektolitara, pri čemu su uz domaću proizvodnju, na tržište stigle i ogromne količine vina iz uvoza i to gotovo 300.000 hl vina, a najviše vina lošije kvalitete njih čak 255.000 hl.

Najveći udio u ukupnoj domaćoj potrošnji imaju ostala vina s udjelom od preko 50 posto (odnosno malo više od 509.000 hektolitara). U Hrvatskoj proizvodnji dominira proizvodnja kvalitetnih vina. Od ukupno 760.000 hl koliko je proizvedeno u 2017. čak su 450.000 hl bila vina sa zaštićenom oznakom izvornosti. Za kraj valja istaknuti da smo u proizvodnji vina na 76 posto samodostatnosti, a prosječno se po glavi popije oko 22 litre. v