Ulaskom Hrvatske u schengenski prostor i pomicanje vanjskih granica Unije na hrvatsku granicu s BiH, Crnom Gorom i Srbijom osim socijalnih i političkih aspekata imat će i važno financijsko značenje za Hrvatsku, osobito u razdoblju do 2012. godine. Prema studiji o očekivanim ekonomskim učincima hrvatskog ulaska u EU, koju je za Vladu izradio stručni Ekonomskog instituta Zagreb, najveći će financijski napor biti potreban u dijelu granične policije. Osim u nužnom povećanju broja policajaca, važno će biti i unaprijediti standard tehničke opremljenosti granične policije jer ocjena je da sadašnja tehnička oprema i interventna sredstva nisu dostatna. Za modernizaciju granične policije, kako je predviđeno i Akcijskim planom za provedbu strategije integriranog upravljanja granicom RH iz studenog prošle godine, potrebno će biti izdvojiti 2 milijarde kuna do 2012. godine. Uz povećanje broja zaposlenika financiranje će obuhvatiti i nabavu visokosofisticirane opreme, od termovizija do plovila za nadzor morske granice, kao i izgradnju novih graničnih prijelaza i tranzitnih centara za strance na budućoj granici EU. Uz graničnu policiju nužne su znatnije investicije za međuagencijsku suradnju, te za carinsku službu, veterinarsku i fitosanitarnu inspekciju. No, glavnina troškova, gotovo 95 posto, odnosi se na graničnu policiju i međuagencijsku suradnju. Dio tih financijskih troškova uvođenja Schengena, ističe se u studiji Ekonomskog instituta, postojao bi i unatoč pristupanju EU, ali su oni najznatniji ipak izravno povezani s tim procesom. Analizirajući koristi uvođenja novog sustava upravljanja vanjskim granicama, analitičari ističu posebice pozitivne aspekte kao što su smanjenje kriminala i korupcije te povećanje sigurnosti u zemlji. To će se dodatno pozitivno reflektirati i na gospodarstvo. Veća sigurnost važna je za turističku zemlju kao što je Hrvatska, a s druge strane manja percepcija korupcije i smanjenje kriminala poboljšat će investicijsku klimu.