Otkad je Anđelka Buneta, inače prva ravnateljica Regosa, početkom ove godine preuzela funkciju predsjednice Uprave Financijske agencije, započelo je intenzivno razdoblje promjena. S jedne strane Fina je počela pomagati državi da se uvede red i poboljša naplata javnih obveza – doprinosa na plaće i iz plaća, a uskoro će se operativno uključiti u rješavanje nelikvidnosti vođenjem predstečajnih nagodbi. No intenzivno priprema i početak središnjeg obračuna plaća svih državnih službenika koji će donijeti velike uštede proračunu. S druge strane na jesen će se proširiti Finin posao u provođenju ovrha nad novčanim sredstvima, i to najavljenim preuzimanjem sudske ovrhe, čime su i javni ovršitelji postali višak.

Mnoštvo novih i velikih ovlasti te funkcija koncentrira se ove godine u rukama Fine kao produžene ruke Ministarstva financija. Hoće li se Fina moći uspješno nositi sa svim poslovima?
Fina koristi svoje bogato iskustvo i reputaciju kvalitetnog i pouzdanoga poslovnog partnera širokom krugu korisnika, pa tako i državi. Naime, Fina se kroz povijest (SDK, ZAP) dokazala kao pouzdan partner državi u projektima od nacionalne važnosti. Tako je bilo, primjerice, u prijenosu platnog prometa na banke, uspostave Regosa, servisa HITRO.HR te implementacije sustava naplate osnova za plaćanje. Sada nastavljamo istim smjerom jer logično je da smo, kao tvrtka u državnom vlasništvu, servis i partner državi.

Kako će rastući opseg posla za državu koji povećava prihode, ali stvara i troškove utjecati na poslovni rezultat Fine?
U pripremama i organizaciji novih poslova Fina je izložena znatnim troškovima koji sigurno u kratkom roku ne mogu biti pokriveni očekivanim prihodima. Korištenje zajedničke infrastrukture i platforme za obavljanje većeg broja srodnih poslova omogućava Fini da se prilagodi zahtjevima glede smanjenja cijene i troškovne učinkovitosti. No u razdoblju provedbe pa i uhodavanja poslova moramo računati s negativnim učinkom na poslovni rezultat pojedinoga novog projekta. Na primjer, iako smo od početka uvođenja poslova prisilne naplate osnova za plaćanje ostvarili značajne prihode, oni su daleko manji od troškova koje imamo za njihovo obavljanje. Često se zaboravlja organizacijski i financijski napor koji je Fina učinila kako bi odgovorila ulozi koja joj je zakonskim rješenjima dodijeljena. Dakle, u poslovima ovrhe lani smo ostvarili gubitak, a ni u prvih šest mjeseci ove godine nismo ušli u zonu pozitivnog poslovanja mada su gubici znatno smanjeni. Ali ukupno na nivou Fine očekujemo pozitivan rezultat.

Koliki je gubitak od ovršnih poslova?
Nije se ni očekivalo da će taj projekt u ovako kratkom vremenu imati pozitivan financijski rezultat. Mišljenja sam da će već krajem ove godine biti pozitivan ili barem na nuli jer projekt ulazi u uhodanu fazu. Ubrzano se radi na automatizaciji i standardizaciji pojedinih dijelova projekta koji bi u konačnici rezultirao uštedama. Nastojat ćemo nova softverska rješenja razvijati u kući. Kada bude nužno, oslanjat ćemo se i na pomoć partnera, ali održavanje aplikacija mora biti “inhouse”. Tako je i s razvojem središnjeg obračuna plaća za sve državne službenike za koji je izrađen pilot-projekt u kojem sudjeluju Ministarstvo financija i Ministarstvo uprave. Sve je to dio naših planiranih aktivnosti i neće se odraziti na ukupan poslovni rezultat Fine u 2012. godini. Očekujemo da će ovogodišnja dobit biti iznad planirane od 36 milijuna kuna. Naš prosječni godišnji prihod do sada je bio 870 milijuna kuna. Rezerve nastojimo iznaći u racionalnijem poslovanju i upravljanju troškovima.

Hoće li pojeftiniti trošak naknade za provedbu ovrhe na novčanim sredstvima?
Te su naknade određene tako da se nadoknadi trošak koji Fina ima u postupku koji podrazumijeva primitak, provjeru formalne ispravnosti osnove na plaćanje za provedbu i utvrđivanje iznosa koji je potrebno ovršiti te provedbu ovrhe nad novčanim sredstvima ovršenika u bankama. S obzirom na složenost tih poslova, naknada je minimalna, stoga ne može biti govora o pojeftinjenju. Ministarstvo financija je u suradnji s Finom, uzevši u obzir krizu, u studenom 2011. korigiralo naknade koje Fina obračunava. Iznosi pojedinih naknada su znatno smanjeni. Finine naknade ne ovise o iznosu ovrhe, već je ona ista, neovisno o tome radi li se o ovrsi od 300 kuna ili milijun kuna. U prosjeku, naknada iznosi oko sto kuna, od kojih se dio odnosi i na naknadu banke koja sudjeluje u provedbi. Naknade drugih sudionika u postupku ovrhe mnogostruko su veće od naših te ovise o visini ovrhe.

Koliki je obujam i važnost Finih poslova za državu?
Poslovi za državu su od velike važnosti za Finu, a u prilog tome govori i podatak da u strukturi ukupnog prihoda prihod od poslova za državu iznosi 30%. U pravilu, kada država procjeni da bi joj bilo isplativo dodijeliti nam neki posao, radi se o složenim projektima i kratkim rokovima za provedbu te u takvim slučajevima moramo mobilizirati naše potencijale. Primjerice, tako je bilo i s prisilnom naplatom osnova za plaćanje. U njemu je u većoj ili manjoj mjeri dosad bio angažiran svaki drugi zaposlenik. Koliko sam imala prilike vidjeti, Finini su zaposlenici odani tvrtki, ne očekuju da se država za njih pobrine jer znaju da ne žive od proračuna, nego da Fina svoje prihode zarađuje na tržištu. Stoga su spremni mobilizirati svoje snage, kada i koliko god treba, naučeni su na projektni način rada kako bi projekti koji osiguravaju kontinuitet prihoda bili u kratkom vremenu i odrađeni.

To su razlozi što je tako brzo država poboljšala naplatu doprinosa. Kakvi su posljednji podaci?
Trend je jako dobar jer se pokazuje da se zahvaljujući Vladinoj uredbi stalno sve više smanjuje broj poslodavaca koji ne uplaćuju doprinose. Tako je 23. srpnja bilo 26.595 poslodavaca koji ne uplaćuju doprinose, a oni zapošljavaju 82.934 radnika. Popis poslodavaca koji ne uplaćuju doprinose za srpanj 2012. formiran je 26. lipnja. Izrađen je prema zadanim zakonskim kriterijima pa je inicijalni broj poslodavaca prema tim kriterijima bio i veći te je iznosio 32.453 poslodavaca. Napominjem da navedena brojka ne predstavlja broj poslodavaca koji ne isplaćuju plaće, nego broj poslodavca koji su u obrascima ID za travanj i svibanj prikazali isplatu plaće, ali nisu istodobno, sukladno Zakonu o doprinosima, uplatili doprinose ili nisu predali obrasce ID za travanj i svibanj, koje su bili obvezni predati, sukladno Pravilniku o porezu na dohodak, Iz toga proizlazi da su takvi poslodavci očigledno kršili propise.

Kako je dalje tekla procedura?
Prije dostave podataka o poslodavcima, ispostave Porezne uprave su od 26. do 30. lipnja izvršile dodatnu provjeru popisa. Bile su u intenzivnim kontaktima s poreznim obveznicima koji ne uplaćuju doprinose kako bi u navedenom razdoblju, prije dostave podataka u banke, ispravili nezakonitosti, tj. podmirili dug ili dostavili obrasce ili oboje. Poslodavci koji su tako ispravili nezakonitosti zbog kojih su se i našli na popisu naknadno su s njega izuzeti. Prema podacima Porezne uprave, riječ je o 4004 poslodavca koji su od 26. lipnja do 30. lipnja uplatili 1,650.835,27 kuna doprinosa. Bankama je 1. srpnja dostavljen inicijalan popis s ukupno 28.449 poslodavaca radi nadzora uplate doprinosa istodobno s isplatom plaće. Zbog naknadnog izvršavanja obveza poslodavaca izuzeto je s popisa 1854 poslodavca tako da je 23. srpnja bilo njih 26.595 koji ne uplaćuju doprinose. No od 1. srpnja do 23. srpnja je 496 poslodavaca pokušalo provesti 678 naloga za isplatu plaća u ukupnom iznosu od 5,032.636,19 kuna bez uplate doprinosa. Tih 496 poslodavaca zapošljava 4662 radnika. Porezna uprava donijela je mjeru osiguranja naplate protiv 92 poslodavca koji su za 575 radnika pokušali isplatiti plaće u iznosu od 747.734,46 kuna.

Građevinski sektor

Kako se tvrtke mogu zaštititi od nestabilnosti tržišta energije? Jednostavno je

digitalna otpornost

Upravljanje rizicima više nije igra na papiru – DORA zahtijeva rezultate

Kako surađujete s ministrom financija Linićem i priprema li se Fina za tisuće postupaka predstečajne nagodbe?
Ministar Linić je veliki znalac, ima izrazit osjećaj odgovornosti te je, što je itekako važno, uvijek spreman saslušati sugovornika koji iznosi pitanja i probleme iz svojeg područja djelovanja. Na drugo pitanje u vezi s Fininom ulogom u postupcima predstečajne nagodbe nisam ovlaštena govoriti jer zakon nije donesen te su njegove odredbe podložne promjenama.

Što je cilj pilot-projekta za središnji obračun plaća i kad će završiti njegovo testiranje na Ministarstvu financija i Ministarstvu uprave?
Cilj uspostave sustava centraliziranog obračuna plaća je dobiti jedinstven, uređen sustav za obračun plaća, koji će osigurati kvalitetnije upravljanje rashodima za zaposlene u javnom sektoru, standardizirati obračun plaće i poboljšati upravljanje ljudskim resursima. To će sve za posljedicu imati uštede u državnom proračunu. Fina je izradila prijedlog ugovora i izradila kalkulacije cijene svojih usluga. Pilot-projekt pak koji je zapravo testiranje obračuna plaća u dvije navedene institucije nužan je prvi korak kako bi se standardizirali procesi i pravila. Sukladno dinamici uvođenja grupe po grupe državnih institucija u sustav, prethodno će se testirati svaka pojedina grupa institucija kako bi se identificirali konkretni slučajevi i dobile potrebne informacije. Na temelju toga će se postići kvalitetna standardizacija i racionalizacija procesa na razini cijelog sustava koji čini više od 2200 državnih institucija s nešto više od 230.000 zaposlenika, a uz istodobno uvažavanje različitosti.

Što su vaši organizacijski prioriteti?
Fina se do kraja godine mora reorganizirati i riješiti interne probleme tako da spremno dočeka liberalizaciju tržišta. Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju i otvaranjem tržišta realno je očekivati veću konkurenciju u mnogim segmentima poslovanja, zato se trebamo maksimalno pripremiti. Radimo i na katalogu radnih mjesta u Fini, novom pravilniku o plaćama i nagrađivanju. To je izuzetno važno jer naš najvažniji resurs su ljudi i njihove kompetencije. Unutarnjim restrukturiranjem i preslagivanjem nastojimo iznaći skrivene potencijale, a zaposlenike doškolovati. Fina već i danas financijski sudjeluje u programima obrazovanja svojih zaposlenika za stjecanje VŠS, VSS, magisterija. Sada školujemo 24 zaposlenika za zvanje VŠS, 22 zaposlenika za VSS i tri magistranta. Naravno, usto idu razne specijalističke edukacije iz područja informatike, stručni seminari i konferencije. Želimo biti atraktivan poslodavac privlačan mladim i obrazovanim ljudima i, naravno, zadržati postojeće ljudske potencijale.

Je li uočena potreba za popunjavanjem iz državne uprave ili novim zapošljavanjem? Kako ćete riješiti nesklad s obzirom na to da Fina dobiva u nadležnost velik broj novih poslova, pa i provođenje sudske ovrhe?
Fina će, kao i u slučaju kada je preuzimala poslove prisilne naplate na novčanim sredstvima, prije svega angažirati postojeće resurse. Sustav koji smo izradili za potrebe ovrhe na novčanim sredstvima uključuje i znatan broj radnika koji imaju potrebna znanja i iskustvo, koji će biti potrebni za izvršenje navedenih poslova. Iskoristit ćemo i postojeću infrastrukturu i tehnologiju, a i mnogi procesi u Fini već su u znatnoj mjeri automatizirani.

Kolika je prosječna plaća zaposlenih u Fini?
Prosječna bruto plaća u Fini za lipanj 2012. je iznosila 7659 kuna, odnosno 5630 kuna neto i među najnižima je u javnim poduzećima u Hrvatskoj. Plaće zaposlenih nisu rasle od 1999. i s novim pravilnikom o obračunu plaća planiramo za 2013. godinu pozitivne korekcije ako nam to ostvareni prihodi budu dopuštali. Smatram da je vrlo važno izraditi unutarnja pravila nagrađivanja i ispraviti brojne nepravilnosti unutar sustava.

Kakva je perspektiva komercijalnih poslova gdje je Fina izložena konkurenciji?
Prihodovno nam je komercijalni dio posla važniji od državnog u strukturi prihoda. Permanentno nastojimo biti inovativni i naći nove niše, prepoznati komercijalne poslove, prodavati usluge na tržištu, kao i bilo koje privatno poduzeće. Fina se dosad nije reklamirala iako je za to katkad imala razloga. Takva je bila poslovna politika koju samo djelomično mogu razumjeti. U prilog tome govori i to što Fina baš i nije prepoznatljiva po svojim proizvodima i uslugama na komercijalnom tržištu. U komercijalnom dijelu usluga najzastupljenije je izdavanje digitalnih certifikata, a i servis e-račun je u stalnom porastu, sada broji 500 korisnika te je sve više prihvaćen proizvod. Tome su pomogle izmjene Zakona o PDV-u pomoću kojih je država omogućila da se račun predan elektronički priznaje kao i onaj na papiru.

Koje su usluge Fine danas najtraženije među poduzetnicima?
Usluge elektroničkog poslovanja bilježe stalni rast. Primjerice, registriranih korisnika e-potpisa, od veljače 2012. do danas, imamo 730, a broj transakcija koje uključuju potpisivanje, upotrebu vremenskog žiga, enkripciju ili sekripciju je 16.000. Najviše ih se koristi za elektroničko poslovanje. Država je u segmentu elektroničkog poslovanja odigrala važnu ulogu stimulirajući poslodavce da se koriste elektroničkim kanalima za predaju raznih izvještaja elektronički. To je svakako dodatna pogodnost poslodavcima i državi u smanjivanju administrativnih troškova. Tu lepezu naših usluga dodatno smo pojačali Arhivsko-dokumentacijskim centrom. Sve više državnih i privatnih tvrtki rabi taj centar i njegove usluge za pohranjivanje arhive i arhivskih dokumenata. Prije pet dana uvedena je i usluga Fina Infoblokade te je zabilježeno više od 200 njezinih korisnika.

Državna revizija nije našla nepravilnosti

Kada će biti završena strategija poslovanja Fine za sljedećih pet godina?
Do kraja 2012. planiramo Nadzornom odboru predložiti novu strategiju Fine za razdoblje od 2013. do 2017. godine. Aktivnosti na izradi već su započete. Cilj nam je donijeti dokument kojim ćemo definirati budućnost Fine kao društveno odgovorne organizacije lojalnih zaposlenika i klijenata, koja prije svega cijeni znanje i inovativnost. Fina ima 3189 zaposlenika, četiri regionalna centra, 21 podružnicu dostupnu poduzetnicima i građanima u cijeloj zemlji. To je temelj za novu razvojnu fazu, no postojeća mreža s druge strane stvara i balast koji se preko najavljene reorganizacije treba bolje iskoristiti.

Je li točno da Državna revizija nikad nije kontrolirala Finino poslovanje?
Državni ured za reviziju nadzor obavlja prema svojem planu i već su više puta bili u Fini. Koliko mi je poznato, Državna revizija nije pronašla spomena vrijedne nepravilnosti u njezinu poslovanju. Posljednji je put Državna revizija obavila reviziju Finina poslovanja 2009.