Budućnost domaće burze bit će suradnja s drugim regionalnim burzama jer je domaće tržište kapitala premalo da bi osiguravalo alternativne izvore kapitala što je njegova najvažnija uloga. I same tvrtke, međutim, trebale bi pojačati napore na transparentnijem odnosu s investitorima u pokušaju da prikupe dodatni kapital, moglo se čuti na panelu “Budućnost krize i njezina uloga u ekonomskoj perspektivi nakon krize” održanog u sklopu konferencije Zagrebačke burze.

Panel: Buducnost burze i njezina uloga u ekonomskoj perspektivi nakon krize / PXL

“Tržište kapitala samo za sebe nema smisla i ono funkcionira samo unutar ukupnog gospodarstva. Naš je financijski sustav bankocentričan jer su političke odluke uvijek bile usmjerene na razvoj banaka”, rekao je profesor zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Silvije Orsag. Predsjednik Uprave Ljubljanske burze Andrej Šketa rekao je da su slovenske tvrtke u prosjeku dvostruko više zadužene od europskih zbog čega nemaju puno prostora za zaduživanje pa time mogućnost prikupljanja kapitala mimo banaka posebno dolazi do izražaja.

“Nisu samo tvrtke došle u tu situaciju već i država također”, rekao je Šketa. Dok na domaćoj burzi značajnu ulogu imaju obvezni mirovinski fondovi, u Sloveniji to nije tako, a dodatan problem jest zatvorenost prema stranim investitorima. “Ne jednom nam se dogodilo da su nam strani investitori rekli da neće ulaziti u investicije ako u njima neće sudjelovati domaći ulagači”, kazao je Šketa.

I u Sloveniji, kao i Hrvatskoj, sa zanimanjem se očekuju nove informacije o eventualnim novim ponudama dionica na burzu. “Bojim se samo da te ponude neće biti motivirane strateškim razlozima već financijskim. Po mom mišljenju fiskalni efekt za državu neće biti prevelik, a lako bi se mogao preliti u potrošnju”, rekao je predsjednik Uprave Ljubljanske burze.

Premda privatizaciju nakon izbora priželjkuju mnogi ekonomisti, Orsag smatra da u Hrvatskoj ima još manje prostora nego u Sloveniji. “Privatizacija nije cilj već sredstvo i kod nas se definitivno nije provodila u smjeru razvoja gospodarstva. Privatizacija ne mora nužno značiti prodaju već ona znači osnaživanje privatnog sektora i ne mora nužno značiti da je država najlošiji vlasnik”, istaknuo je Orsag.

U BiH se, rekao je Sanjin Arifagić iz Regionalnog vijeća za suradnju, već dulje vodi rasprava o povezivanju regionalnih burzi. “Veličina nije dovoljna za investitore, a dugoročni trend su suradnje jer je malo tržišta kapitala koja su relevantni”, kazao je Arifagić.

”Problem je u mentalitetu”

promo

Hrvatska digitalizirala sustav prijevoza opasnih tvari

PRIMOPREDAJA

Dostava kakvu poznajemo ubrzano se mijenja: DHL je već krenuo

U zaključku panela moglo se čuti da više treba poraditi na korporativnom upravljanju. “Moje mišljenje ljudi u tvrtkama znaju kako doći do kapitala, no problem je u mentalitetu. I država bi mogla na području malih i srednjih tvrtki mogla napraviti puno više. Zašto, primjerice, Ruđer Bošković ne bi postao inkubator poduzetničkih ideja”, rekao je Orsag. Otpor ulasku drugih suvlasnika u tvrtku ima i BiH u kojoj poduzetnici, kaže Arifagić, “smatraju da je bolje imat cijelu jabuku nego jesti voćni kompot”.