Da je onečišćenje zraka u svijetu ozbiljan problem zna se već duže vrijeme. Svjetska zdravstvena organizacija iznosi upozoravajuće podatke po tom pitanju.

Procjenjuje se da milijuni ljudi diljem svijeta umiru svake godine zbog posljedica onečišćenje zraka uzrokovanim ljudskom djelatnošću. Točnih podataka nema, no riječ je svakako o milijunima. Samo ih u EU umire gotovo pola milijuna svake godine, a troškovi liječenja se mjere stotinama milijardi eura. Svaka zagađivačka industrija, poput proizvođača i potrošača fosilnih goriva, spremna je učiniti sve da ospori ili umanji vrijednost studija koje upozoravaju na onečišćenje zraka. Njihovi lobisti budno prate svaku informaciju i promptno reagiraju. Primjera radi, iako je procijenjeni broj umrlih zbog zagađenja zraka u EU deset puta veći od poginulih u automobilskoj nesreći, lobisti će tu činjenicu osporiti tvrdeći da ne postoje točni podaci o broju umrlih kao posljedice onečišćenja zraka. I proizvođači fosilnih goriva nastoje se između sebe diskreditirati kad je riječ o zagađivanju zraka. Svaki od njih iznosi svoje argumente.

Pobornici termoelektrana na ugljen imaju svoje argumente i pored tendencije zatvaranja stotine termoelektrana na ugljen zbog zagađivanja okoliša u sljedećih deset godina. Mnogi pokušavaju ukazati da su u transportu brodovi glavni zagađivači zraka, što nije točno. Broj umrlih kao posljedica onečišćenja zraka s brodova iznosi svega 10% od ukupnog procijenjenog broja umrlih od onečišćenja zraka u EU. Istina je da još uvijek mnogi brodovi koriste jeftinija goriva koja više onečišćuju zrak, no mnogo se po tom pitanju učinilo, ali ne i dovoljno. Naime, brodovlasnici imaju golem utjecaj na Međunarodnu pomorsku organizaciju pa međunarodni propisi glede onečišćenja zraka i mora emisijom ispušnih plinova s brodova stupaju na snagu usporenim ritmom. Ipak, već danas uploviti u neka područja svijeta više nije moguće ako gorivo i brodski pogonski sustav ne ispunjavaju međunarodne kriterije, pogotovo one glede smanjenja sumpora, što je doprinos pomorskog transporta u smanjenju onečišćenja zraka sa brodova.Kolike će kazne biti za one koji onečišćuju zrak, na primjer s brodova ili naftnih platformi, tek je za vidjeti.

Moćna kompanija Shell je prošle godine morala platiti oko milijun američkih dolara kazne zbog onečišćenja zraka u blizini Aljaske. U program istraživanja nafte na Aljaski spomenta je kompanija već uložila pet milijardi dolara, prema tome kazna od milijun i sto tisuća dolara za Shell ima protuvrijednost jedne kune za sretno zaposlenog Hrvata.Zbog moguće masovnije eksploatacije nafte i plina iz dubina Jadrana moguće je da će Hrvatska, ako je budu vodili neodgovorni političari, biti dovedena u nepovoljnu poziciji. Na to upućuju iskustva Ine i Agipa. Kazne zbog onečišćenje zraka nisu niti simbolične u odnosu na zarade naftnih kompanija, pa stoga treba dobro razmisliti o tome koliko koristi možemo imati, a koliko štete od ozbiljnije jadranske eksploatacije nafte i plina. Naša glavna gospodarska djelatnost je turizam. Prihode od njega nije moguće tako lako nadoknadi izgubimo li ga zbog pohlepe kompanija i pojedinaca.