Domaći bankarski sektor u prvih 11 mjeseci prošle godine zaradio je koliko i u prvih šest mjeseci godinu ranije.

Dobit hrvatskih kreditora u posljednje se dvije godine drastično smanjila. Primjerice, prema podacima Hrvatske narodne banke, bankari su 2011. imali dobit prije oporezivanja od ukupno 4,72 milijarde kuna. Neto dobit je bila 3,88 milijardi, dok su lani zaradili 1,8 milijardi. Unatoč tome što je zarada banaka sve manja, one su još uvijek atraktivne svojim vlasnicima. UniCreditov odjel za strateške analize proveo je analizu u 13 zemalja srednje i istočne Europe i zaključio kako kreditiranje bilježi lagani rast od sredine 2013. godine, dok depoziti zadržavaju  stabilne stope rasta.

Unatoč određenim izazovima, bankarski sektor u ovoj regiji i dalje iskazuje zadovoljavajuću profitabilnost, uz više nego dvostruko veći povrat na imovinu u odnosu na zapadnoeuropski, stoji u UniCreditovoj analizi. Povrat na imovinu hrvatskih banaka, a riječ je o pokazatelju rentabilnosti odnosno profitabilnosti imovine, na polovici prošle godine bio je 0,6 posto. Dakle, prosječno gledano, na 1000 kuna imovine, banka je zaradila šest kuna. Povrat na imovinu njemačkih kreditora iznosi 0,3 posto, a talijanskih i španjolskih da ne spominjemo.

Iako je više od 90 posto dobiti hrvatskog bankarskog sustava raspodijeljeno na nekoliko najvećih banaka, čini se da je to dovoljno da sustav bude atraktivan. S obzirom na to da su europske banke u posljednjih nekoliko godina suočene s velikim problemima i da im se dobit drastično smanjuje, a mnoge od njih moraju se dokapitalizirati kako bi mogle dalje poslovati, zarada hrvatskih banaka, koliko god mala bila u usporedbi s prijašnjim vremenima, očigledno je dovoljno dobra. Kriza je i bankare nečemu naučila. Bilo kakva zarada dobra je zarada.