Banke su nakon države među najvećim korisnicima informatike. U hrvatsku informatičku industriju godišnje upumpaju oko 900 milijuna kuna kupujući hardver, softver i IT usluge. Prema procjeni agencije IDC, banke su lani u informatiku u Hrvatskoj investirale 175 milijuna dolara. Taj iznos ne uključuje ulaganja ostatka financijske industrije koji je još veći. No taj podatak nije neobičan, komentira Roland Štefić, voditelj prodaje tvrtke Abit, koja je izradila nov sustav za “core banking” koji se temelji na tehnologiji J2EE. “Sve banke vrlo intenzivno koriste informatiku u svom poslovanju, i to u svim segmentima poslovanja. Zato ključno pitanje nije koliko IT rješenja banke imaju, već koliko su ona kvalitetna, odnosno kolike mogućnosti i fleksibilnost nude”, smatra Štefić.

Planiranje investicija
Dodaje da Hrvatska narodna banka strogo propisuje cijeli niz elemenata koje banke moraju zadovoljiti bez obzira na veličinu. “Moraju adekvatno upravljati riznicom, zadovoljiti standarde održivosti poslovanja i imati sustav koji se može brzo i potpuno obnoviti u slučaju neke katastrofe poput potresa, poplave ili slično. Osim toga moraju zadovoljiti niz pravila izvještavanja prema HNB-u, a u svemu je tome informatika ključna”, pojašnjava Štefić. Bankama zato svoj hardver, softver i usluge žele prodati gotovo svi informatički igrači. Za njih se natječu veliki sistemski integratori poput King ICT-a, Combisa, Atenta, S&T-a, IBM-a i INFOSISTEM-a preko specijaliziranih igrača koji pokrivaju cijelu industriju kao što su Abit i IN2 do onih koji su se specijalizirali za pojedine niše unutar IT ponude za financijski sektor kao što je Logos, član grupacije Asseco SEE. Ponuda IT rješenja za banke dijeli se u četiri kategorije. Prva je temeljno bankarstvo (core banking) koje, između ostalog, čine glavna knjiga, platni promet, krediti, štednja i depoziti. Taj dio nadopunjuje se sa servisima, odnosno nišama kao što su mobilno bankarstvo, internet bankarstvo i autentifikacija. Usto banke intenzivno koriste sustave za poslovnu inteligenciju pomoću kojih procjenjuju rizike, analiziraju tržišna kretanja te pripremaju izvještaje. Konačno, kao četvrti dio banke se koriste raznim specijaliziranim poslovno-informatičkim modulima poput “document managementa” i “back-office” aplikacija. Izvršni direktor za financijski sektor u IN2 Miroslav Ostroški navodi da je aktualna kriza utjecala na ulaganja financijskih institucija u IT. “Od kraja prošle godine na snazi je vrlo oprezno planiranje investicija u ovom sektoru, što u prijevodu rezultira općim rezanjem budžeta te posljedično i smanjenjem ulaganja u IT u maksimalnoj mjeri u kojoj je to moguće”, pojašnjava Ostroški. Dodaje da je opravdanost toga vidljiva i iz podataka o problemima koje pojedine financijske institucije imaju danas na domaćem ili stranom tržištu, zaustavljanje teritorijalne ekspanzije etabliranih igrača u regiji te ukupno smanjeni obujam posla koji obavljaju za svoje klijente, što se izravno reflektira i na njihov prihod.

Mobiteli kao prilika
IN2, koji vodi Ante Mandić, pronašao je način da klijentima ponudi novu vrijednost i pomogne im u vrijeme krize. “Jedno od područja u koje IN2 ulaže znatne resurse jest integracija različitih trgovinskih platformi i servisa sa sustavom INvest2. Cilj tih operacija je u jednom segmentu povezan s aktualnim stanjem na tržištu. Naime, loše stanje regionalnih burzi čije poslovanje već dulje vrijeme karakterizira mali promet te ukupno gledajući znatan pad tržišne kapitalizacije tjera ulagače na važnija svjetska tržišta na kojima je oporavak primjetan, a zajedno s njim vraća se i optimizam ulagača”, navodi Ostroški. Kaže da ostvarivanje IT sustava koji omogućuje potpuno automatizirano zaprimanje naloga klijenata kroz više različitih elektroničkih kanala, “online” provjeru stanja klijenata kao dio “back office” procesa te primanje povratne informacije o cijenama i obavljenim transakcijama na odabranom svjetskom tržištu kapitala nije samo prilika za IN2 kao isporučitelja tih sustava već je to i prilika za njihove klijente i partnere da prošire, ubrzaju i pojeftine svoje usluge. Uz ponudu fleksibilnijih i povoljnijih rješenja IT kompanije pripremaju ona koja se temelje na novim tehnologijama. Naime, banke su u posljednje vrijeme prerasle u IT korisnike koji najbrže prihvaćaju nove tehnologije. Voditeljica marketinga Logosa Maja Bajza-Ljubičić navodi da je iduća velika prilika u mobitelima. “Uz klasično telefonsko i internetsko bankarstvo mobilni telefoni predstavljaju još jedan kanal preko kojeg banke mogu ponuditi svoje usluge, i to na brz i siguran način”, tvrdi Bajza-Ljubičić. Dodaje da istraživanja pokazuju da na tržištima na kojima se u budućnosti očekuju najveći rast i razvoj bankarskih usluga mobilno bankarstvo ima potencijal postati primarnim kanalom za njihovu realizaciju. U domeni sigurnosti noviji oblici zaštite idu u smjeru takozvanih mobilnih tokena, odnosno korištenja aplikacija tokena instaliranih na mobitelu za fizičke osobe, i biometrije, odnosno otključavanja pametnih kartica otiskom prsta za pravne osobe. “Iako je biometrija zasad skupa zbog cijene uređaja i velikog postotka neispravne autentifikacije, pa će njezino vrijeme još malo pričekati, ono što sigurno možemo očekivati u bližoj budućnosti je mobilni token za građane. On je zamjena za hardverski token koji više nije potreban jer se kod mobilnog tokena aplikacija nalazi u mobitelu korisnika”, zaključuje Bajza-Ljubičić.