Ohrabreni niskim razinama kamatnih stopa i sve atraktivnijim ponudama banaka zbog njihove snažne međusobne konkurencije, građani su odvažnije krenuli u ovogodišnji kreditni ciklus. Izgledno je da će se i u ostatku godine nastaviti povoljniji uvjeti, radi borbe za dobre klijente.
Prošla 2017. godina je za bankarski sektor po mnogočemu bila stvarno izazovna.
No, da ovo ne bi završilo kao još jedna priča o sveprisutnim efektima posrnuća najveće hrvatske privatne kompanije Agrokor, naglasak stavljam na ono što je bankarima osnova poslovanja, a to je kreditna aktivnost.
Prošla 2017. godina je za bankarski sektor po mnogočemu bila stvarno izazovna.
No, da ovo ne bi završilo kao još jedna priča o sveprisutnim efektima posrnuća najveće hrvatske privatne kompanije Agrokor, naglasak stavljam na ono što je bankarima osnova poslovanja, a to je kreditna aktivnost.
Prema agregiranoj statistici Hrvatske narodne banke, prošle su godine ukupni bruto krediti banaka smanjeni za 5,7 posto na godišnjoj razini. Iako je najveći uzrok tom padu razduživanje javnog sektora, privatni je sektor također posustao. Ova je godina, međutim, započela u nešto optimističnijem tonu. Tako su prema posljednjim dostupnim podacima kreditne institucije u prva četiri mjeseca 2018. zabilježile blagi rast bruto kredita od 0,3 posto.
Pri tome su krediti kućanstvima porasli za 1,2 posto, a krediti poduzećima za 0,7 posto. Možda ne djeluje kao neki osobiti uspjeh, ali promatrano u kontekstu prošlogodišnjeg rezultata, svaki, pa i ovakav mali rast, veseli.
No, je li to i znak da ove godine možemo očekivati stvarni oporavak kreditne aktivnosti u Hrvatskoj?
Bolji indikatori
Za odgovor na to pitanje potrebno je odmaknuti se korak dalje od stanja kreditnih volumena, jer osim što im kao “stanjima” nedostaje dinamična komponenta, opterećeni su i prodajom loših plasmana što samo dodatno iskrivljuje sliku.
U tom smislu, kao puno bolji indikator praćenja kreditne aktivnosti nameću se iznosi nove prodaje čiji posljednji dostupni podaci zaista pružaju više razloga za optimizam.
Naime, promatrano u prvih pet mjeseci, ukupni novoodobreni krediti stanovništvu i poduzećima porasli su za 6,2 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Novi plasmani sektoru kućanstava tako su porasli za 3,5 posto. Iako još uvijek na oprezu, građani su očigledno nešto odvažnije startali u ovogodišnji kreditni ciklus, ohrabreni niskim razinama kamatnih stopa na tržištu i sve atraktivnijim ponudama banaka uslijed izuzetno snažne međusobne konkurencije.
Pritom su novoodobreni stambeni krediti u prvih pet mjeseci porasli za 18,8 posto. No, možda je ipak važnije istaknuti rast potrošačkih i ostalih kredita koji su u istom razdoblju porasli za 2,6 posto, ali uz znatno veći volumen.
Istovremeno, novoodobreni krediti korporativnog sektora rasli su puno brže u odnosu na stanovništvo i to čak 11,6 posto.
Tome je sigurno doprinijela i činjenica da su banke malo olabavile svoje standarde odobravanja kredita, nakon što su tijekom prošle godine potaknute neizvjesnošću oko Agrokora ipak bile nešto opreznije.
Očekivana stopa rasta gospodarstva od 3,0 posto u 2018. godini i solidni ekonomski izgledi, prije svega u smislu investicijske aktivnosti i osobne potrošnje u kombinaciji s visokom razinom ekonomskog sentimenta, ukazuju na rast potražnje za kreditima.
Višak likvidnosti
S druge strane, visoka kapitaliziranost banaka i višak likvidnosti na tržištu pokazuju da su banke i više nego spremne odgovoriti na pojačanu potražnju.
U prilog jačoj potražnji idu i trenutačni uvjeti financiranja uz rekordno niske kamatne stope, kako u poslovanju sa stanovništvom tako i u korporativnom sektoru. Izgledno je da će se povoljniji uvjeti nastaviti i u ostatku godine, posebno ako uzmemo u obzir sve jaču konkurenciju među bankama u borbi za kvalitetnim klijentima.v
© Project Syndicate, 2018.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.trenutno preko 27mlrd. kuna neplasiranih plijesnivi u bankama, dajte to na sunce po 1-2%
Kako bi to lijepo bilo kada bi netko naučio korisnike kredita kao i depozitare u banke, kako postoje alternative tim aktivnostima. Kako bi to lijepo bilo kada bi financijska imovina banaka pala na 50 do 60% od ukupne financijske imovine. Kako bi to lijepo bilo kada bi građani koristili ostale financijske proizvode a odustale od klasičnih bankarskih kredita, o kako bi to lijepo bilo kada bi banke izgubilo moć koju danas imaju…..o kako bi to lijepo bilo kada bi ostale financijske institucije i društva uspjele konkurirati bankama a da ih ne sabotira sudbena vlast i pravosudni sustav!!!!!
Uključite se u raspravu