Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Banke protiv fonda za pomoć građanima

Autor: Suzana Varošanec
20. studeni 2008. u 20:00
Podijeli članak —

Bankari tvrde da interventni fond nije potreban jer nije različit od prakse kada kod posrnulih klijenata interveniraju programima restrukturiranja obveza

Najbolje bi bilo prespavati krizu. To rješenje sugeriraju dominantne vrijednosne orijentacije Hrvata (iz istraživanja o stilu života hrvatskih građana GfK-a) i nemoć prezadužene države da traži pomoć od banaka za isto tako prezadužene građane.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Dvije trećine građana kaže da su im u životu ključni usmjerenost na obitelj i sigurnost, prijatelji, samokontrola i individualnost. To divno zvuči, no bez financijske podloge neće biti dostatno. Ako počnu problemi poput gubitka radnih mjesta, a predviđa se 2009. barem 40-ak tisuća otkaza, kriza će ući u mnoge domove koji za nju neće biti spremni. Istraživanje zapravo otkriva da većina građana nema pravi odgovor kako će prebroditi krizno razdoblje jer nemaju rezerve i, k tome, masovno bježe od stvarnosti. Čak ih 64 posto danas živi ovako: zavaljeni u naslonjač, kaže istraživanje, gledamo TV programe, a slobodno vrijeme i druženje i dalje je važnije od napora za stjecanje više novca. Na valu globalne financijske krize naći će se izravno pogođen onaj dio građana koji će 2009. ostati bez posla, a nemaju ušteđevinu, nego dugove koje više neće moći uredno servisirati. Potrošačke udruge zato alarmiraju na uvođenje interventnog fonda, traže pomoć od Vlade i banaka, i premošćivanje problema, no pitanje je što od toga može biti kod velikih problema koje ima država, pa i kompanije s refinanciranjem svojih obveza. Takav fond nudio bi mogućnost restrukturiranja obveza prema bankama i kratkotrajni moratorij na prodaju domova dužnika. Konkretne modele za operacionalizaciju udruge uskoro će predložiti Vladi, no u ovom trenutku njoj je vjerojatno to posljednja briga. Bankari već tvrde da fond nije potreban jer nije ništa različitiji od uhodane prakse u slučajevima kada kod posrnulih klijenata interveniraju programima restrukturiranja obveza. Paket mjera za prezadužene klijente ili državne obveznice za refinanciranje duga države, za banke nema dileme što je važnije.

Najbolje bi bilo prespavati krizu. To rješenje sugeriraju dominantne vrijednosne orijentacije Hrvata (iz istraživanja o stilu života hrvatskih građana GfK-a) i nemoć prezadužene države da traži pomoć od banaka za isto tako prezadužene građane.

Dvije trećine građana kaže da su im u životu ključni usmjerenost na obitelj i sigurnost, prijatelji, samokontrola i individualnost. To divno zvuči, no bez financijske podloge neće biti dostatno. Ako počnu problemi poput gubitka radnih mjesta, a predviđa se 2009. barem 40-ak tisuća otkaza, kriza će ući u mnoge domove koji za nju neće biti spremni. Istraživanje zapravo otkriva da većina građana nema pravi odgovor kako će prebroditi krizno razdoblje jer nemaju rezerve i, k tome, masovno bježe od stvarnosti. Čak ih 64 posto danas živi ovako: zavaljeni u naslonjač, kaže istraživanje, gledamo TV programe, a slobodno vrijeme i druženje i dalje je važnije od napora za stjecanje više novca. Na valu globalne financijske krize naći će se izravno pogođen onaj dio građana koji će 2009. ostati bez posla, a nemaju ušteđevinu, nego dugove koje više neće moći uredno servisirati. Potrošačke udruge zato alarmiraju na uvođenje interventnog fonda, traže pomoć od Vlade i banaka, i premošćivanje problema, no pitanje je što od toga može biti kod velikih problema koje ima država, pa i kompanije s refinanciranjem svojih obveza. Takav fond nudio bi mogućnost restrukturiranja obveza prema bankama i kratkotrajni moratorij na prodaju domova dužnika. Konkretne modele za operacionalizaciju udruge uskoro će predložiti Vladi, no u ovom trenutku njoj je vjerojatno to posljednja briga. Bankari već tvrde da fond nije potreban jer nije ništa različitiji od uhodane prakse u slučajevima kada kod posrnulih klijenata interveniraju programima restrukturiranja obveza. Paket mjera za prezadužene klijente ili državne obveznice za refinanciranje duga države, za banke nema dileme što je važnije.

Autor: Suzana Varošanec
20. studeni 2008. u 20:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close